Ako nismo u plusu, vođenjem budžeta možemo pokušati postići višak novca, pri čemu je glavni princip smanjenje troškova i(li) povećanje prihoda
Hrvatska udruga banaka (HUB) i njezinih devet banaka članica: Erste & Steiermärkische Bank, Hypo-Alpe-Adria-Bank, OTP banka Hrvatska, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Slavonska banka, SG Splitska banka, Volksbank i Zagrebačka banka, lani su u osam hrvatskih gradova održavali besplatne interaktivne radionice za građane, pod nazivom »Kako uskladiti primanja i troškove?«, a u sklopu projekta »Upravljanje osobnim financijama«.
Radionice za građane organiziraju se od 2006. godine u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i tvrtkom Hauska & Partner, a ukupno je na 174 radionice održane do kraja 2008. sudjelovalo oko 1360 polaznika.
»Glavna poruka koju upućujemo građanima je da svatko, kao prvi korak, da bi uopće razmišljao o štednji ili ulaganju, mora provjeriti stanje budžeta svog domaćinstva. Ako nismo u plusu, onda vođenjem budžeta možemo pokušati postići višak sredstava. Glavni princip je smanjenje troškova, odnosno povećanje prihoda, da bismo mogli štedjeti ili ulagati«, ističe Martina Etlinger, koordinatorica projekta radionica i savjetnica za pitanja društvene odgovornosti u Hrvatskoj udruzi banaka. U HUB-u posebno ističu kako na tim radionicama građani ne mogu dobiti konkretan savjet o tome u što ulagati, ili gdje se i pod kojim uvjetima zadužiti, već »samo« uče kako vlastite prihode prilagoditi potrebama i obratno - kako prepoznati one troškove koji možda nisu neophodni i može se bez njih, da bi na taj način povećali sredstva kojima raspolažu za druge namjene.
»Na radionicama dajemo ideje o mogućim uštedama te povećanjima prihoda i smanjenju troškova, uz aktivno sudjelovanje sudionika. Specifične financijske savjete na radionicama, bez detaljne analize ‘jedan na jedan’ nemoguće je dati. Osim toga, ovlašteno financijsko savjetovanje posebno je propisano zakonom, a naše radionice su interaktivno-edukativnog karaktera, s ciljem da pojedinac može početi donositi bolje odluke u vezi svojih primanja i troškova«, pojašnjava Martina Etlinger.
Vođenje budžeta i kontrola osobnih financija postaju posebno važni u periodu potencijalnog rasta inflacije.
»Kako bismo sagledali učinke trenutnog stanja, opet je potrebno pratiti kućni budžet, prije i poslije inflacije, kako bismo znali (a ne samo nagađali) po kojim stavkama su nastala povećanja troškova te da li postoji mogućnost dodatne zarade, odnosno povećanja prihoda. Nakon toga možemo donositi odluke, odnosno ustanoviti ciljeve koje želimo postići. Primjerice, možemo pokušati smanjiti potrošnju na pojedinoj stavki, recimo, na gorivu, ukoliko se pokaže da je to stavka na koju odlazi veći dio budžeta«, savjetuje naša sugovornica.

Većina bez plana
Kako je lani provedeno istraživanje GfK pokazalo da čak dvije trećine kućanstava smatra da im za zadovoljenje potreba trebaju veći prihodi od onih koje ostvaruju, zanimljivo je da manje od polovice ispitanih planira svoj kućni budžet. Samo 47 posto kućanstava pozitivno je odgovorilo na pitanje da li planiraju kućni budžet, a 53 posto ispitanika to ne radi, pa se može zaključiti da itekako ima prostora za poboljšanja u tom smjeru.

Piše: Marijana Matković
Izvor: www.vjesnik.hr