Ljudi traže spas u lijekovima, a kad se nešto traži, to je izvor i novca i manipulacija. Lijek u čiji su razvoj uloženi milijuni dolara ne smije propasti
Po onom što se godinama piše i zna o američkoj Agenciji za kontrolu hrane i lijekova (FDA), ona je u funkciji zaštite potrošača i zdravlja ljudi. Ona daje okvire, preporuke, uputstva, tablice, analize i sprječava najgore masovne intoksikacije i oboljevanja. Raspolaže laboratorijima, stručnjacima svih profila, bankama podataka i mrežom dojavljivača širom SAD. FDA nije samo uzor Americi, već cijelom svijetu: svi proizvođači hrane i lijekova čekaju kako će reagirati FDA, koje će se nove analize koristiti i što će reći njezini ljudi; ukratko, FDA je alfa i omega za hranu i zdravlje, pa se svijet ravna prema FDA.
Njezine odluke znače biti ili ne biti na tržištu. No, kad se podrobno analizira tko sve sjedi u administraciji FDA i tko donosi odluke presudnog značenja, jasno je zašto je agencija došla na loš glas kad je štitila duhansku industriju sedamdesetih godina i kad se zdravstveno upozorenje »smoking is health hasard« razvuklo 50 godina, pa je od raka pluća obolio i umro veliki broj ljudi širom Amerike i svijeta, tj. sve dok antipušačkom svijetu nisu odlukom suda dodijeljene milijunske odštete. Popuštanje industrijskom lobiju nastavilo se odobrenjem GMO-a bez dugoročnog ispitivanja. Uslijedile su afere s puštanjem u promet nedovoljno ispitanih lijekova (fen-fen, vioox). Slijedila su otkrića o zaštiti kemijske industrije, osobito vojne (dioksin i orange agent).
Kad se radi o lijekovima, ljudi imaju visoko mišljenje o farmaceutskoj industriji koja bi sigurno trebala biti u funkciji zaštite zdravlja. No, u praksi lijekovi su samo roba koja izlazi s beskrajnih proizvodnih linija, roba u funkciji zarade. Ljudi traže spas u lijekovima, a kad se nešto traži, to je izvor novaca, ali često i manipulacija. Lijek u čiji razvoj su uloženi milijuni dolara ne smije propasti. Kad se pojavio melamin u kineskoj dječjoj hrani, zaključak stručnjaka FDA bio je - zabraniti uvoz kineskog mlijeka u prahu, dječje hrane i drugih mliječnih proizvoda u SAD i stvar je time bila gotova. Ali, kineske mliječne pločice su se ipak pojavile u Kaliforniji krajem 2008 godine i u njima je utvrđen melamin u tragovima. Slatkiš na bazi mlijeka sadržao je 520 dijelova melamina na milijun, što je oko 200 puta više od dopuštenog limita u Americi, koji je propisala upravo FDA.
Prozak, tj. prva generacija psihofarmaka za depresiju, postao je kontraproduktivan, oteo se kontroli, ali srećom došla je druga generacija te skupine lijekova i time je negativno djlovanje palo u zaborav. Glede kontroverzi s aspartamom, čak se ni najbolji stručnjaci nisu mogli snaći i reći je li aspartam uistinu tako karcinogen. FDA je pak 1977 godine objavila da je aspartam jedan od najtestiranijih i najsigurnijih aditiva u prehrani. No, novinari su otkrili dokumente iz kojih se vidi da je 197 pokusnih životinja, hranjenih aspartamom za testiranja tzv. dopuštenom dnevnom dozom, uginulo, a seciranjem su otkrivene znatne promjene na unutarnjim organima: od polipa do neoplazmi i zloćudnosti. Prema tome, nedopustivo je tvrditi da je aspartam siguran.
Svijet je reagirao na to novo sladilo, pa su neke zemlje aspartam pustile u promet, a druge ne. Izolacija aspartama trajala je 16 godina za koje vrijeme je navodno ispunjeno sve za uvjetno puštanje u promet, pa ga sad ima čak i u malokalorijskim napitcima. Tabletice aspartama pod raznim trgovačkim markama nalaze se u plastičnim dozatorima na stolovima svakog kafića. Sve opasnosti od tog aditiva anulirane su time da se dnevno u normalnim okolnostima ne smije prekoračiti dopušteni dnevni unos. Sjetimo se da je analgetik vioox uzvitlao veliku prašinu prije dvije godine, pa je pod pritiskom javnosti skinut s polica ljekarni, jer je uzrokovao oštećenja kardiovaskularnog sustava.

Piše: Ignac Kulier
Izvor: www.vjesnik.hr