Neka čudna sezona, puna kontradikcija, nekih novih odnosa snaga pa i pouka. Reći će to mnogi o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, koja će vjerojatno biti zapamćena kao jedna od najneizvjesnijih, a i jedna o kojoj se čulo možda i najviše kontradiktornih mišljenja. Na njen tijek i promjene utjecala je već toliko puta spominjana ekonomska kriza, koja je zahvatila i europske zemlje, potom neki neslavni potezi hrvatskih vlasti, ali i sve veća konkurencija u drugim mediteranskim destinacijama. Novi odnos snaga donio je i nove goste, ali i dao naslutiti neke nove vjetrove što se preferencija i ponašanja turista tiče. Jedna je od očitih promjena i »ponašanje« talijanskih gostiju, koji su u dobrom dijelu gradova »posrnuli« u srpnju, da bi se vratili u kolovozu, no to su pak rastegli pa se ne može govoriti o klasičnom ferragostu. Ono što mnogi primjećuju, a brojke ne potvrđuju, jest manji turistički šušur, uz racionalniju turističku potrošnju, najvjerojatnije uvjetovanu krizom koja je i najbogatije udarila po džepu.
Uz to, mnogi će reći da je »Dalmacija puna« jer se mnogi nakon godina na sjevernom Jadranu odlučuju vidjeti nešto novo i kreću put juga. S druge strane, brojke opet ukazuju na rezultate bolje nego lani; ondje gdje su provedena takva »istraživanja« pokazao se rast prihoda.
Prazni zastarjeli apartmani Možda najveće promjene uočavaju se kod gostiju koji preferiraju privatni smještaj. Više nego ikad vidi se razlika između malih iznajmljivača koji su ulagali u svoje apartmane i onih koji to nisu učinili. Klimatizirani apartman, koji je uz to oglašen na internetu, praktički je postao standard pa tako oni koji to nisu u mogućnosti ponuditi usred sezone imaju prazne sobe. Privatne iznajmljivače ove godine »potapaju« i apartmanska naselja te zgrade izgrađene upravo u svrhu iznajmljivanja, kojih ima sve više. Jedna od novosti jest i da se domaći gosti od apartmana okreću hotelima.
Promjene u zahtjevima gostiju vidljive su i kod kampova, koji ove godine ostvaruju jednu od boljih sezona. No, i u ovom su se segmentu potvrdili neki novi trendovi. Naime, kampiranje već godinama - nije zanimacija za siromašnije slojeve. Dapače, kamperi kojima gosti stižu u Hrvatsku koštaju i do nevjerojatnih 200-tinjak tisuća eura, što je više i od cijene luksuznog apartmana na moru.
Posao i na odmoru - Novi trendovi donijeli su neke nove goste, koji imaju i drukčije zahtjeve. Za njih cijena nije imala utjecaj na odabir – najskuplji objekti i lokacije bili su i najbolje popunjeni. Bez obzira koliko to koštalo, ovi su gosti tražili najbolje parcele, uz more, s odvodnjom, internetom..., kaže Saša Škerla, direktor poslovne jedinice Kampovi rovinjske Maistre. Inače, kako doznajemo, turisti sve češće na odmor nose i posao pa je tako laptop uvijek uz njih, što znači da kamp mora biti pokriven wireless vezom. A definitivni hit je bazen. U Maistri napominju da je bazen izrazito bitan te da su gosti s novih tržišta naviknuti na luksuzne zapadnoeuropske kampove pa traže i taj dio ponude. Kampovi s bazenom tako uspijevaju postići i dvadesetak posto višu cijenu od onih bez njih. U istarskim kampovima manje je talijanskih i bavarskih gostiju, a među onima koji pristižu, za razliku od prijašnjih godina, mnogo je onih koji kampere iznajmljuju. Saša Škerla iz Maistre napominje da se ove godine otvorio sjever Europe, kao i Nizozemska, Danska i Belgija. Ono po čemu se ova godina razlikuje od proteklih jest i to što je špica bila krajem srpnja, kažu u Istri.
Hrvatska je, dakle, na daljim tržištima i među touroperatorima prepoznata kao nov proizvod, a razmišljanja gostiju o privlačnosti naše zemlje kao kamping destinacije su različita. Mnogima imponira što se radi o nečem novom, a drugi pak Hrvatskom zamjenjuju skupu Španjolsku. Svoje je odigrala i promocija na novim tržištima. U Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) također ističu da je ova turistička sezona ukazala na niz novih trendova.
- Turisti pod utjecajem ekonomske situacije odmor više provode u svojim zemljama, a kad putuju ne traže samo najnižu cijenu, nego i sadržaje koji će ispuniti njihove interese. Talijana i Mađara ima manje, zbog gospodarskog stanja u njihovim zemljama, a usto naši jadranski susjedi više putuju u Grčku i Španjolsku. Na njemačkom je tržištu toliko velika konkurencija i borba za gosta da su veliki turoperatori već u travnju tiskali drugo izdanje kataloga ljetovanja sa sniženim cijenama aranžmana. U njih nisu bili uključeni naši hoteli, kaže Maja Stanić, direktorica UHPA-e.
Pojeftinili aranžmani i smještaj
- Ni ove godine inozemni turoperatori nisu prodali ugovorene kapacitete, odnosno alotman, po visokim cijenama u glavnoj sezoni pa su kapacitete vratili na raspolaganje hotelima. Domaći hotelijeri pak nisu dobro procijenili omjer cijena i kvalitete, kao ni atraktivnost destinacija u kojima posluju odnosno bogatstvo tamošnje ponude, zbog čega nude kapacitete po akcijskim cijenama i pozivaju agencije u pomoć, kažu u UHPA-i. Iako se zadnjih godina povećao broj rezervacija putem interneta, u UHPA-i smatraju da to neće nikada sasvim zamijeniti putničke agente te njihovu savjetodavnu i promidžbenu ulogu. Vezano za pojeftinjenje hotelskih soba, na temelju toga se može stvoriti zaključak o precijenjenim vlastitim sposobnostima, kao i o »potrošenosti« destinacije kao ljetovališta. To potvrđuje Opatija koja muku muči s ljetnom konkurencijom te postaje pred i posezonska destinacija. Što se tiče samih destinacija, »neki novi gosti« traže uvijek nešto novo. Trenutno su, čini se, u trendu otoci, ali i gradovi poput Zadra koji je goste privukao poznatim »morskim orguljama« i Pozdravom suncu, ali i brojnim manifestacijama. Što se prijevoza tiče, profitiraju oni koji su dobro povezani s niskobudžetnim avioprijevoznicima. Saša Škerla Alenka JURIČIĆ Izvor: www.glasistre.hr |
