Novca će biti onoliko koliko to budu dopuštali krizni uvjeti, prije svega potreba države da kapital za vraćanje inozemnih obveza pronađe na domaćem tržištu i tako istisne mala poduzeća.

Mala i srednja poduzeća krvotok su gospodarstva i ključni pokretač rasta zemlje. Brza i okretna, lako se mogu prilagoditi novim uvjetima poslovanja. No sve je to moguće samo ako im je na raspolaganju dovoljno novca - i za financiranje kratkoročnih potreba i za nove investicije. Ove će se godine teže nego ikad u bankama izboriti za svoj dio kredita jer ni velike tvrtke ni država neće uspjeti pronaći dovoljno kapitala na inozemnom tržištu. Što kažu sami bankari? Zaduživanje države zbog infrastrukturnih projekata i provođenja strukturnih reformi može uvelike utjecati na gospodarski rast, kaže glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević.   

 Zagrebačka banka
Što će se kreditirati
Zagrebačka je banka jedina izašla s konkretnom brojkom: ove je godine malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima namijenila čak 7,4 milijarde kuna kredita. Posluje s 90-ak tisuća malih i srednjih poduzetnika - onima koji posluju stabilno ili pokazuju da su se sposobni prilagoditi kriznim okolnostima uz veću će kontrolu rizičnosti plasmana osigurati kredite, podržavajući tako njihovu likvidnost i investicije koje se pokažu ekonomski opravdane. Zaba će uz to financirati i investicije koje omogućavaju zapošljavanje novih ljudi i osiguravaju razvoj poduzetnika, ali i one koje povećavaju ekonomičnost i proizvodnost poslovanja. Pritom će surađivati sa svim jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvom gospodarstva, HBOR-om, HAMAG-om. Korigiranje kamata naviše nužna je posljedica novonastalih okolnosti, poručuju iz Zabe.

- U razdobljima krizne likvidnosti nije vrijeme za povećanje državnog duga jer se tako istiskuju poduzeća iz raspoložive mase kredita. Učinak istiskivanja suprotan je mjerama za borbu protiv recesije i zato je poželjno smanjivanje državnog duga. Istodobno se očekuje aktivnija uloga države kao zajmoprimca na domaćem tržištu jer će mogućnosti financiranja u inozemstvu biti manje nego prethodne godine, a proračunski prihodi niži od planiranih - objašnjava Starčević.

Kamate

Financijske mogućnosti banaka nisu razmjerne potražnji jer se uz povremene poremećaje na strani depozita sve više zatvaraju financijski kanali iz razvijenih zemalja prema onima u razvoju, pa tako i prema hrvatskim bankama i poduzećima. Sada banke procjenjuju koja poduzeća i djelatnosti imaju sposobnost brze prilagodbe, a koja će u izmijenjenim tržišnim uvjetima zabilježiti gubitke. Zato se RBA fokusira na ubrzanje obrtaja novca - takva je ponuda namijenjena svim poduzetnicima, bez obzira na djelatnost i veličinu, kaže Starčević. Porast kamata mogao bi najprije pogoditi investicijske kredite u neproizvodnu imovinu i kredite za održavanje likvidnosti kod poduzetnika. U vrijeme rasta rizika svih vrsta banke posežu za jedinim rješenjem - povećanjem kvalitete upravljanja ponajprije kreditnim rizicima da bi smanjile negativne učinke na bilancu i rezultat poslovanja. Za klijente, uključujući i male poduzetnike, to znači teže uvjete u odobravanju kredita, vrjedniju založenu imovinu, još više dokaza o mogućnosti servisiranja svojih obveza, upozorava Starčević.  - Naša je obveza da ograničena kreditna sredstva usmjerimo ponajprije na postojeće klijente-poduzetnike. Pri tome će nam prioritet biti poduzeća izravno ili neposredno usmjerena na izvoz - tvrdi.
Ipak, u banci neće toliko praviti razliku prema djelatnosti koliko prema kvaliteti. U kriznom se razdoblju preferira klijente s većim iznosima depozita u odnosu na tražene zajmove, a vodi se računa i o elastičnosti klijentova poslovanja u odnosu na smanjenju potražnju za njegovim proizvodima i uslugama, što posredno znači znatno strože uvjete odobravanja kredita.

Kreditna sposobnost

U PBZ-u su načelno odgovorili da će se i ove godine usmjeriti na kreditiranje malih i srednjih poduzetnika, točnije na kvalitetne programe koji pridonose zapošljavanju.  I u Erste&Steiermärkische banci odgovaraju slično - financirat će kvalitetne, isplative projekte. No dostupnost i realizacija kredita najviše će ovisiti o kreditnoj sposobnosti klijenta i mogućnostima dopuštenog rasta plasmana. Postupci odobravanja kredita malim i srednjim poduzetnicima zahtijevaju individualni pristup svakom klijentu, a sama kamata ovisi o različitim činiteljima, ponajviše o procjeni rizičnosti plasmana, isplativosti investicije i financijskim pokazateljima. Posebno će provjeravati bonitet klijenta, odnosno procjenjivati kreditni rizik da bi strukturirali kreditnu izloženost prema pojedinim djelatnostima. Pri tome će se pridržavati pozitivne ocjene sposobnosti i mogućnosti tražitelja kredita, njegova poslovanja i posebno tržišta na kojem posluju, kažu u Ersteu.

‘Zbog trenutačne situacije na tržištu (velike oscilacije tečaja, upitnog zaduživanja države na inozemnom tržištu, zbog čega će se država i dalje kreditirati kod domaćih banaka) sve kalkulacije i procjene kreditnog portfelja banke za 2009. podložne su promjeni i izravno će ovisiti o navedenim činiteljima koji uvelike utječu na poslovanje’, poručuju iz HypoAlpe-Adria Banke. Uz globalnu financijsku krizu mali i srednji poduzetnici susreću se i drugim problemima poput nesigurne naplate svojih potraživanja i nedovoljne likvidnosti cijelog a gospodarstva, što se najčešće prelama upravo na njima. Hypo banka će zato kao i dosad različitim proizvodima kratkoročnog financiranja (otkupi mjenica, otkupi potraživanja, kratkoročni revolving kredit, klasični kratkoročni kredit, prekoračenje po poslovnom računu) nastojati olakšati i poboljšati financijski položaj malih i srednjih poduzetnika. Kako će se zbog straha i nesigurnosti ove godine sigurno smanjiti investicijska aktivnost poduzetnika, u toj banci očekuju i manji obujam dugoročnog kreditiranja i porast zahtjeva za kratkoročnim financiranjima kojima će poduzetnici premošćivati probleme s likvidnošću. Uz to u Hypu očekuju i više zahtjeva za reprogramiranje kredita.  U najvećoj domaćoj banci HPB-u kažu da će i dalje pratiti bonitetne klijente sukladno zakonskoj regulativi ograničenja plasmana.

Presuđivat će bonitet

No, u plasiranju kredita veliku će ulogu, kažu, morati odigrati HBOR, koji je donio i novi program - kreditiranje proizvodnje namijenjeno malim i srednjim poduzetnicima putem poslovnih banaka. To će omogućiti povoljnije financiranje tekućeg poslovanja robnih proizvođača, što je posebno važno u razdoblju produljenja rokova naplate prodane robe, pada narudžbi na domaćem i inozemnom tržištu, ali i mogućih pogoršanih uvjeta financiranja u bankama. ‘HPB-ov je cilj omogućiti klijentima neometanu proizvodnju i poslovne procese klijenata u razdoblju gospodarske krize i pozitivno utjecati na njihovu likvidnost i konkurentnost. Kamate će se biti određene ovisno o uvjetima na tržištu kapitala. Svaki će se klijentov zahtjev pomno razmotriti, a konačna će odluka banke ovisiti o bonitetu i financijskoj slici klijenta’, poručuju iz HPB-a.  U OTP banci kratko kažu da će nastaviti pratiti financijske potrebe svojih SME’s klijenata u obujmu i uvjetima koje će diktirati okruženje (zakonska regulativa, konkurencija).
Sve u svemu - novca će biti onoliko koliko to budu dopuštali krizni uvjeti, prije svega potreba države da kapital za vraćanje inozemnih obveza pronađe na domaćem tržištu i tako istisne mala poduzeća. Slaba je utjeha Vladino obećanje da će se pokušati zadužiti u inozemstvu da bi kod kuće ostavila prostora za poduzeća. U inozemstvu je, naime, likvidnost još gora.

Piše: Gordana Gelenčer / gordana.gelencer@liderpress.hr

Izvor: www.liderpress.hr