30.4.2009.   

Turističke kompanije pred velikim izazovom

Očekivanja hotelijera bi dodatno mogla pomutiti novonastala situacija oko straha od širenja svinjske gripe

Poslovanje turističkih kompanija diljem Jadranske obale biti će zacijelo pred najvećim izazovima ove godine, više od velike većine ostalih sektora. Sezona, koja je i do sada bila prekratka, ove godine će čini se biti i kraća i slabija. To potvrđuju već i podaci DZS-a za veljaču gdje se evidentirao pad broja noćenja domaćih i stranih turista smanjen je u iznosu od 11%, od čega su strani turisti ostvarili 12,5% niži broj noćenja u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

U strukturi uglavnom prevladavaju domaći turisti (s 55,1%), ali je u veljači dominacija domaćih turista uobičajena.

Sasvim izvjesno, i podaci za ožujak bi mogli pokazati daljnji pad, i zbog ovogodišnjeg termina uskršnjih praznika. Hotelijeri svoja očekivanja temelje na popunjenosti tijekom uskršnjih praznika, a očekivanja bi im dodatno mogla pomutiti novonastala situacija oko straha od širenja svinjske gripe.

Također, tradicionalno brojni gosti iz Češke, Mađarske i Poljske bi zbog deprecijacije njihovih valuta mogli svoj posjet Jadranu odgoditi do nekih boljih vremena. Ovakvi slabi izgledi natjerat će hotelijere i ugostitelje da smanje cijene i odreknu se dijela svoje marže, a zbog visokih fiksnih troškova i doprinosa, stjerani su u kut. U još nepovoljnijoj situaciji bi se mogle naći kompanije koje su kreditima financirale obnove hotela i podizanje kategorizacije jer bi sve više turista ipak moglo pribjeći jeftinijim varijantama, a kamate su visoke.

Analizom rezultata poslovanja najlikvidnijih turističkih kompanija u Hrvatskoj, mahom smještenih na sjeveru obale: Valamara, Istraturista, Maistre, Riviere Poreč, Plave lagune i Arenaturista došli smo do prilično raznolikih zaključaka, kako po rastu prodaje, tako i po kretanju profitabilnosti, profitnim maržama, ali i zaduženosti.

Tako je poslovanje Valamara u 2008. godini obilježeno prihodom od prodaje od 707 mil. kuna što je za 8% manje nego u 2007. kao i padom operativne marže sa 2,6% na 1,6% u 2008. Na pad je utjecalo povećanje materijalnih troškova, ali i knjiženja amortizacije koja u operativnim troškovima ima 19,4%, a povećava se kako se kapacitetima podiže kategorizacija. Konačno, ako se Valamar ne financira primarno kreditima, njihov financijski rezultat zbog tri puta manjeg financijskog prihoda u odnosu na 2007. rezultirao neto gubitkom nakon oporezivanja.

Slično je i u Istraturistu koji je ostvario dobit oskudno pozitivnu, ali zbog utjecaja kredita u švicarcima. Ipak, Istraturist je u 2008. ostvario rast prodaje od 6%, ali i poboljšanje operativne marže za 2,2% na 17,8% u odnosu na 2007. Amortizacija se u zadnjem tromjesečju povećala za 22% u odnosu na sito razdoblje 2007. nakon otvaranja novog hotela s pet zvjezdica.

Sličnu sliku pokazuje i Rivijera Poreč koja je pak imala pad profitabilnosti na operativnoj razini uglavnom zbog porasta materijalnih troškova i troškova zaposlenika, a dodatno je pogoršana zbog knjiženja amortizacije te je marža pala sa 6,6 na 3,9% a negativne tečajne razlike su gurnule neto dobit na slične razine kao i u Istraturistu.

Plava laguna je ostvarila solidnu neto dobit, 51 mil. kuna, što je manje za 22% u usporedbi s 2007. zbog rasta materijalnih troškova.

Zbog rasta materijalnih troškova i troška zaposlenika i operativna dobit Arenaturista je imala pad od gotovo 50% u odnosu na 2007. dok se amortizacija i financijski rezultat nisu bitno promijenili.

Maistra je u 2008. ostvarila veliki napredak prvenstveno uštedama na ostalim operativnim troškovima.

Konačno, pogledom na trenutno tržišno vrednovanje, usporedba sa sličnim pokazateljima kompanija iz sektora ne daje jasan zaključak koje dionice su podcijenjene, a koje pak precijenjene. Tako omjer cijene i zarade (P/E) varira od čak 1300 puta kod Istraturista pa do “niskih“ 9 kod Valamara. Vrednovanje po omjeru cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/BV) je slično kao i u ostalim industrijama, dok je po omjer trenutne tržišne cijene i vrijednosti kapitala po dionici (P/S) na nešto višim razinama nego je to slučaj u većini ostalih sektora.

Autor: www.einvestitor.com


Izvor: www.bankamagazine.hr
 

www.pazin.info