Kriza potiče kreativnost u traženju alternativnih poslova i dodatne zarade. I kod nas postoje šetači pasa, ili pojedinci koji prodaju ručni rad, samo što takva zarada uglavnom u sferi sive ekonomije i ne znači redovno zaposlenje
Iako je biti nezaposlen teško u svako vrijeme, u doba gospodarske krize kad je na tržištu sve manje poslova, biti bez radnog mjesta postaje još teži problem.


U zemljama koje je kriza najsnažnijje pogodila, primjerice SAD-u i Velikoj Britaniji, domišljati su spremni svašta raditi kako bi popravili kućni budžet ili jednostavno preživjeli. Tako snalažljivi Amerikanci dodatnu zaradu često pronalaze u vlastitom susjedstvu.
Primjerice, šećući pse nekog bogatog i prezaposlenog stanovnika Manhattana za 16 dolara po satu ili pak čavrljajući s nekom starijom, financijski dobro situiranom, a osamljenom osobom za otprilike 20 dolara po satu. Slične svote mogu se zaraditi i kartanjem, igranjem šaha s nekom usamljenom osobom ili, primjerice, ispunjavanjem porezne prijave onima koji tome nisu vični. Iako su to sve poslovi koji, nakon uobičajenog radnog vremena, dobro dođu kao pripomoć kad treba platiti račune, oni zapravo dokazuju da se ljudi u vrijeme krize ne predaju.

Budući da je aktualna kriza zatresla gotovo cijeli svijet, jedan oglas koji se pojavio prije nekoliko mjeseci i kojim se nudi posao iz snova, malo je koga ostavio ravnodušnim. Upravo je ovih dana i odabran sretnik za taj posao za koji se javilo 34.000 kandidata iz čitavog svijeta. Riječ je o »čuvaru« koji će na australskom otoku Hamiltonu šest mjeseci istraživati plaže, sunčati se, šetati, roniti i isprobavati hotelske bazene. Ujedno će svaki tjedan objavljivati blog s fotografijama i videospotovima, a sve kako bi promovirao turizam tog dijela Australije. Najprivlačniji dio tog aranžmana je svakako plaća od oko 600.000 kuna, besplatan smještaj i povratna avionska karta. Iako tek rijetki ne bi poželjeli to radno mjesto, to je ipak, kako mu i ime govori, samo »posao iz snova«.

One realnije poslove, iako je kriza, moguće je pronaći i u hrvatskim oglasnicima. Da su i Hrvati u trendu sa svjetskim tokovima pa u krizi postaju domišljati u kreiranju novih zanimanja, dokazuje i nekoliko oglasa koji su se početkom godine pojavili na portalu MojPosao.
Tako je oglašena pozicija »nightlife guide«, vodiča za noćni život, dakle osobe koja bi vodila strane turiste i sugerirala im mjesta za izlaske, uglavnom kafiće i klubove. U ponudi je bio i posao nošenja kostima i animiranja gostiju u vrijeme karnevala, a objavljeni su i oglasi za DJ-a te frizera za pse, kaže voditelj odjela za odnose s klijentima na portalu MojPosao Marko Oltean.
»U vrijeme recesije ljudi se nastoje što bolje snaći kako bi opstali i omogućili si normalan život. Kao što se to nerijetko pokazalo u povijesti, krizna vremena potiču ljude na dodatne aktivnosti, a samim tim raste i njihova kreativnost, kako u preživljavanju, tako i u osmišljavanju novih izvora zarade«, ističe Oltean.


No, upozorava kako izmišljanje novih radnih mjesta ipak nije realno.
»Situacija u kojoj su mnoge tvrtke u vrijeme krize prisiljene otpuštati zaposlenike javlja se upravo stoga što je dio tih radnih mjesta bio osmišljen na brzinu i nije postojala realna potreba za određenim zaposlenicima, a u vrijeme obilja zapošljavanje je također jedna od mjera kojima tvrtke nastoje potencirati rast. No, takva su radna mjesta prva na udaru krize i postoji velika mogućnost da se ukinu«, navodi on. Naglašava ujedno kako su mnoga od tzv. novih radnih mjesta postojala i prije krize, no sad su zanimljivija jer daju ljudima nadu da postoje alternativni načini zarade koji ne podrazumijevaju klasično radno vrijeme od osam sati.
U Hrvatskoj neki ljudi, kaže Oltean, također nastoje svoje hobije ili privatne aktivnosti iskoristiti za dodatnu zaradu. »I kod nas postoje šetači pasa kao i pojedinci koji prodaju ručni rad, samo što je takva zarada uglavnom u sferi sive ekonomije i ne znači redovno zaposlenje«, zaključuje Oltean.

Aviokompanija za kućne ljubimce
Dobar primjer domišljatosti u krizi dao je jedan Amerikanac koji je nedavno odlučio osnovati aviokompaniju za prijevoz kućnih ljubimaca. Amerikanci svake godina na svoje ljubimce potroše 41 milijardu dolara, što je više nego ukupni društveni proizvod mnogih zemalja. Jedini ljudi na letovima te kompanije bit će piloti i stjuardese kojima je posao brinuti se za životinje. Sjedala u avionu su izvađena i zamijenjena kavezima različitih veličina tako da psi, mačke, papige, kornjače i druge kućne životinje više neće morati prolaziti torturu ukrcavanja na pokretnoj traci i putovanja među prtljagom. Na aerodromima će postojati posebno mjesto za te putnike gdje će ih vlasnici moći otpratiti, odnosno dočekati.

Savjetnik za četkicu za zube
Da neobične poslove u kriznim vremenima ne izmišljaju samo pojedinci, dokazuje Velika Britanija u kojoj je niknuo niz, u najmanju ruku, čudnih zanimanja. U borbi protiv nezaposlenosti, gradska vijeća diljem zemlje osmislila su nova radna mjesta kao što su trener na koturaljkama u diskoklubu, savjetnik za četkice za zube ili koordinator uličnog nogometa. Protiv tog trenda već se pobunila udruga poreznih obveznika smatrajući da je riječ o beskorisnim i bizarnim poslovima kojima se samo troši novac poreznih obveznika. Izračunali su da takvi poslovi godišnje građane stoje oko tri milijuna funti. Jedan od najdrastičnijih primjera je posao nadzornika za gnojivo od korištenih organskih materijala koji nadzire pogon za preradu vrtnog otpada u kompost za godišnju plaću od oko 190.000 kuna.

HZZ: Nezaposlenost na godišnjoj razini u travnju porasla 7,6 posto
Nezaposlenost u Hrvatskoj na godišnjoj razini raste treći mjesec uzastopce tako da je potkraj travnja na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo evidentirano 263.785 nezaposlenih, što je 18.580 osoba ili 7,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je nezaposlenost pala u odnosu na prethodni mjesec tako da je na burzi rada bilo 3459 osoba, ili 1,3 posto manje nego potkraj ožujka, no taj pad je rezultat početka pojačanog sezonskog zapošljavanja, kao i svake godine u travnju. S obzirom na gospodarska kretanja posljednjih mjeseci koja karakterizira snažan pad gospodarskih aktivnosti, HZZ je revidirao svoju procjenu da će ove godine prosječni broj nezaposlenih porasti za 10 posto, te umjesto toga očekuje rast nezaposlenosti od 18 posto. U travnju se u evidenciju nezaposlenih prijavila 16.901 osoba, što je 35,2 posto više nego isti mjesec lani, a od toga je izravno iz radnog odnosa došlo 12.809 osoba, ili čak 52,6 posto više nego prošle godine, rekla je ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah.


Piše: Ivana Knežević

Izvor: www.vjesnik.hr