Trgovci sve rjeđe primaju čekove, jer su oni sve češće bez pokrića, pa im se događa da ih banka vrati ili im isplati novac s 30 dana zakašnjenja. Stoga je i korištenje čekova u padu.

U Hrvatskim prodavaonicama sve češće odbijaju čekove. Razlog tomu je, kažu trgovci, što im banke poslane čekove “ne pokrivaju” ili to čine s velikom odgodom plaćanja.

Oprečno trgovcima, bankari tvrde da su čekovi najnormalniji oblik plaćanja. To što ih u nekim prodavaonicama ne žele, kažu, nema veze s (ne)likvidnošću nego s trgovinom u kojoj osoba kupuje.

Prema podacima iz Hrvatske udruge banaka, u prošloj je godini uočen pad transakcija i to za njih milijun u odnosu na 2007., kada je zabilježeno 5,1 milijuna transakcija čekovima.
Iz Hrvatske udruge banaka pojašnjavaju da je kupac, kao vlasnik tekućeg računa, dužan osigurati pokriće čeka koji ostavlja za kupljenu robu, a ukoliko to ne učini dužan je obeštetiti trgovca. Banke pak ne garantiraju naplatu, pa se događa da čekove vrate u prodavaonicu.

“Vraćanje čekova bez pokrića trgovcu uobičajeno je u svim razvijenim zemljama. U Hrvatskoj je predugo trajala praksa da su čekovi garantirani, što je odgovaralo trgovcima jer nisu snosili nikakav rizik. Stoga kad neki trgovac ne prima čekove neke banke, glavni razlog tome je što ne želi preuzeti rizik naplate. Jednostavnije mu je tada odbijati čekove svih banaka”, pojašnjavaju u HUB-u koji okuplja 18 banaka.

No neovisno o svemu, u bankama kažu da čekove ne namjeravaju ukidati, ali napominju da sami građani čekove zamjenjuju plastičnim karticama kod kojih se odmah može vidjeti postoji li pokriće ili ne.

No dok čekove građana imaju pravo odbiti, trgovci ne mogu izbjeći provizije banaka i kartičarskih kuća, koje im one naplaćuju na svaku obavljenu transakciju preko POS terminala. Iako u bankama ne žele otkriti kolika je ta provizija, javna je tajna da se ona kreće od 1 do 5 posto na svaku obavljenu transakciju. Što je trgovina veća, odnosno ima veći promet, provizija koju plaća bankama jest manja, pa se, prema neslužbenim podacima, kreće od 0,7 do otprilike jedan posto, no mali su trgovci prisiljeni bankama plaćati i proviziju do šest posto. Postotak provizije trgovci nerijetko svale na kupce nudeći im toliki popust na gotovinsko plaćanje.

U mnogim su europskim zemljama u upotrebi univerzalni POS terminali za plaćanje karticama, zahvaljujući kojima trgovci ne plaćaju proviziju bankama i kartičarima. Kada je to u Hrvatskoj predložila FINA, naišla je na otpor banaka kojima to nije odgovaralo. Stoga takva inicijativa, piše Novi list, nikada nije zaživjela.

Foto: Arhiva Net.hr

Izvor: www.net.hr