Utočište u plemenitim metalima

Zlato je uvijek bilo sigurno utočište za ulagače. Otporno je na inflaciju i ima status zamjenskog novca pa mnogi investicijski savjetnici preporučuju da se, radi sigurnosti, manji dio investicijskog portfelja (do 10 posto) drži u zlatu. S dolaskom recesije u 2008. godini potražnja zlata za izradu nakita pala je za 11 posto, potražnja industrijskog i zubarskog zlata pala je za 7 posto, ali je potražnja investitora za zlatom porasla za čak 64 posto.
U zlato se može ulagati direktno - kupnjom fizičkog zlata u obliku poluga ili kovanica te indirektno - kupnjom udjela u investicijskim fondovima koji ulažu u zlato. Hrvatski zakoni još uvijek ne prepoznaju zlato kao investiciju nego ga tretiraju isključivo kao luksuznu robu na koju se plaća trošarina od 30 posto plus PDV. Stoga se u Hrvatskoj nitko niti ne bavi prodajom investicijskog zlata u obliku poluga ili kovanica. Želite li ‘osjetiti dodir’ zlata najbliže destinacije u kojima možete obaviti šoping su Slovenija ili Austrija. Ako pak želite investirati u ‘papirnato zlato’ možete, putem ovlaštenih investicijskih društava, kupiti udjele u nekom od specijaliziranih investicijskih fondova koji ulažu u zlatne poluge ili dionice rudnika zlata. Zagrebačka brokerska kuća Momentum brokeri nudi i različite oblike ulaganja u vrijednosne papire koji imaju podlogu u zlatu.

Zakon ponude i potražnje
Cijena zlata kao i ostalih roba ovisi o ponudi i potražnji. Od 2003. do 2007. godine najveći dio ponude zlata na tržištu (60 posto) dolazio je iz proizvodnje u rudnicima zlata, a najznačajniji dio potražnje činila je industrija nakita (68 posto). Na ponudu još utječe reciklirano zlato (26 posto) i prodaja od strane središnjih banaka (smanjivanje zlatnih pričuva) i investitora (14 posto). Osim industrije nakita, potražnju generiraju i financijski investitori u zlato (19 posto) i ostale industrije (13 posto).

Treba uvijek imati na umu da investicijsko zlato čini manji dio ponude i potražnje, te da ključni utjecaj na cijenu ipak imaju proizvodnja zlata i prodaja zlatnog nakita. Stoga treba pažljivo pratiti sve komponente ponude i potražnje kako bi se dobila cjelovita slika. Proizvodnja zlata vrhunac je doživjela 2001. godine (2.604 tone), nakon čega slijedi pad (2008. godine proizvodnja je bila 10 posto niža). I sve ostale komponente ponude i potražnje mijenjaju se ovisno o stanju na specifičnim tržištima.

Najveće promjene u ponudi i potražnji donosi izmjena gospodarskih ciklusa. Unatoč velikom rastu potražnje za investicijskim zlatom u 2008. i 2009. godini, cijena zlata nije značajnije rasla zbog pada potražnje u ostalim segmentima.

Izvor:  www.pametnakuna.hr