Cijene su još uvijek 15 posto više od realnih, no neki investitori nemaju prostora za njihovo snižavanje. Na tržištu je oko 30 posto novosagrađenih stanova još uvijek prazno, a za njih se kupci traže mjesecima. To je bitno drukčije stanje nego početkom prošle ili potkraj 2006. godine kada se dogodio prelom na tržištu i kada su kupci prestali kupovati stanove prije nego li se uopće udare temelji.
Predsjednik strukovnog udruženja agenata nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović kaže da je glavni razlog osjetno slabije prodaje nego lani (u nekim agencijama i 50 posto) taj što mnogi investitori ili vlasnici stanova još nisu spoznali da moraju spustiti cijenu stanova. »Općenito su stanovi od deset do 15 posto skuplji od njihovih realnih cijena. Ipak, na pojedinim lokacijama cijene su pale i za više od deset posto, no nije sa svima tako«, rekao je naš sugovornik.
Upozorava da su zapravo vlasnici zemljišta ti koji uopće nisu shvatili da moraju spuštati cijenu i koji time ucjenjuju investitore. A problem je što i sami investitori još uvijek pristaju na te nerealno visoke cijene i zaletavaju se u investicije jer nisu završili svoj investicijski ciklus i nisu "iskalkulirali" da ne mogu kupiti zemljište po ucjenjivačkim cijenama, a potom završiti s dobiti.
S njime se slaže i profesor Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. »Investitori su naivno kupovali zemljišta po nerealnim cijenama računajući na rast cijena više od deset posto godišnje čime bi pokrili visoke ulazne troškove gradnje. No, to se nije dogodilo te oni nemaju previše prostora za snižavanje cijena stanova«, kaže Tica. Upravo u tome vidi razlog nagomilavanja neprodanih stanova.
Ako bi se ravnali prema podacima o broju izdanih građevinskih dozvola za stanove od prošle godine, koji je gotovo 25.000, tada se lako izračuna da je na tržištu u opticaju oko 7500 stanova koji traže svoje vlasnike. Jedan dio krivnje za tako skupa zemljišta, pak, Dubravko Ranilović vidi i u donošenju prostornih planova po kojima vlasnici kalkuliraju da bi njihovo zemljište moglo biti prenamijenjeno, pa drže visoke cijene. Sve se tako veže jedno uz drugo, a na kraju ostaju još uvijek skupi stanovi.
Ipak, činjenica je da na tržištu kupaca još uvijek ima, da je stanogradnja jedva premašila 80 posto od onoga koliko se gradilo prije rata. Tica ne vjeruje da bi Hrvatska narodna banka mogla u neko dogledno vrijeme popustiti uzde prema drugim bankama koje bi nižim kamatnim stopama stambenih kredita potaknula daljnje zaduživanje građana. Razlog tome vidi u prevelikoj zaduženosti države koja se može riješiti isključivo povećanjem izvoza u cjelokupnom gospodarstvu.
A najviše se trguje dvosobnim stanovima. Zanimljivo je da je prosječna površina novoprodanih stanova bila 62,5 četvornih metara, što je, pak, pet "kvadrata" manje nego 2006. godine. I to može signalizirati u kakvom je stanju tržište, odnosno da je pogođeno inflacijom i skupljim stambenim kreditima.
Tica upozorava da su vlasnici zemljišta u Hrvatskoj nedodirljivi. »Oni se ponašaju kao arapski šeici, jer imaju resurs za koji nema poreza na imovinu i nitko ih ne pritišće da moraju s tim kapitalom stvoriti dobit. Zato i mogu unedogled držati visoke cijene i čekati tko će na njih pristati«, kaže naš sugovornik, piše Vjesnik.
