ZAGREB - Dok poduzetnik u Finskoj s plaćanjem svojih obveza prema dobavljačima prosječno kasni samo šest dana, u Hrvatskoj tvrtke s plaćanjima kasne u prosjeku više od 86 dana. Pokazalo je to istraživanje tvrtke Intrum Justitie i Fine.

Prema tom istraživanju, najveće probleme s plaćanjima među članicama Europske Unije ima Portugal. Prosječno kašnjenje u plaćanjima privatnog sektora u toj zemlji lani je, pokazuje European Payment Index, iznosilo 33 dana, dok je javni sektor s podmirivanjem svojih obveza kasnio (za EU pojmove skandaloznih!) više od 80 dana.

Najbolji Skandinavci

Veliku disciplinu u izvršavanju svojih obveza ne pokazuju ni Grci, Talijani i Španjolci. Najmanje se kasni u skandinavskim zemljama.

Otežano poslovanje

Istraživanje Intrum Justitie nije obuhvatilo Hrvatsku. No, podaci Fine pokazuju da prosječno kašnjenje u plaćanjima hrvatskih tvrtki iznosi 86,83 dana. Taj podatak obuhvaća i tvrtke u državnom vlasništvu, dok podataka o kašnjenjima u plaćanjima korisnika državnog proračuna nema.

- Javni sektor, a posebice javna poduzeća, s plaćanjima kasne i do godinu dana. Čak i pojedina javna poduzeća imaju takve klauzule u ugovorima. Ako govorimo o HZZO-u, vrijeme u kojem dobavljači lijekova čekaju na naplatu svojih potraživanja mjeri se godinama - kaže Damir Novotny, neovisni ekonomist.

Dodaje kako tako dugo čekanje na naplatu potraživanja jako otežava poslovanje tvrtki, koje se zbog toga moraju skupo zaduživati kod banaka. Krug nelikvidnosti zatvara se kada i tvrtke, koje od državnog sektora ne uspijevaju utjerati dug, i same počnu kasniti s plaćanjima.

Prema podacima Fine, u Hrvatskoj je koncem lipnja bilo gotovo 23.000 nesolventnih tvrtki i oko 34.000 nesolventnih obrtnika. Neplaćena dugovanja tvrtki iznosila su više od 17,2 milijarde kuna, dok su neplaćene obveze obrtnika bile veće od 4,5 milijardi kuna.

Kreditiraju državu

Iako ti podaci uključuju i javna poduzeća, Vlada se ovih dana pohvalila kako dugovanja najvećih državnih poduzeća - HAC-a, HC-a, HŽ-a i HEP-a, sada zajedno ne premašuju dvije milijarde kuna. Skraćeni su, pohvalili su se u Banskim dvorima, i rokovi plaćanja, pa su oni u javnim poduzećima sada svedeni na 61 dan.

- Zbog toga što država i njezine tvrtke ne plaćaju na vrijeme, privatni sektor zapravo kreditira državu i njen “skriveni deficit”, koji statistike obično ne iskazuju - kaže Novotny.  

Analitičar Raiffeisena Zdeslav Šantić pak ističe da bi državne tvrtke trebale prestati naručivati robu i usluge koje ne mogu platiti. - To znači da bi morale znatno smanjiti, ili čak obustaviti, i investicije - zaključuje Šantić.

Sedam preporuka: Kako se riješiti nelikvidnosti

-kreditna politika koja se temelji na stvarnoj financijskoj snazi tvrtke

-postavljanje kreditnih limita za svakog pojedinog klijenta

-provjera solventnosti kupca

-varijabilnost u pogledu plaćanja

-slanje opomena onima koji kasne (prvu opomenu poslati najkasnije 14 dana od datuma dospijeća računa)

-obračunavanje zateznih kamata i troškova naplate koji nastaju pri kašnjenju

- provedbe preporuka i odgovarajuće upravljanje prodajom

(savjeti tvrtke Intrum Iustitiae)



Mato Crkvenac se kao ministar financija 2001. suočio s golemom nelikvidnošću koju je tadašnja vlada relativno brzo uspjela smanjiti. Kako?

- Udžbenički, odgovara Crkvenac.

- Nelikvidnost rješavate na tri načina: financiranjem zdravim novcem iz budžeta, inozemnim zaduženjem i monetarnom ekspanzijom. Mi smo imali kombinaciju sve tri kategorije i riješili smo problem.

Zaključke vlade Jadranke Kosor kako javna poduzeća smanjuju broj dana dugovanja Crkvenac smatra smiješnima jer, kaže, nelikvidnost javnih poduzeća može se riješiti tek kad promijenite logiku njihova poslovanja.

- Ona sada postoje samo da bi podilazila Vladi koja postavlja direktore. Problem bi riješili da počnu pružati bolju uslugu uz niže troškove. Sada se hvale da su obustavili investicije i tako smanjili dugovanja, no to će  biti pogubno za godinu, dvije, kad nastane problem u opskrbi električnom energijom i slično - smatra Crkvenac.  (B. Stipić)



Piše: Adriano Milovan
Izvor: jutarnji.hr