Jurčić: Nakon krize povjerenja slijedi pad cijena nekretnina |
Nadam se da će Sabor u srijedu prihvatiti amandman na izmjena zakona o osiguranju depozita u hrvatskim bankama, objasnio je u Otvorenom proceduru koja još predstoji do usvajanja izmjene zakona o osiguranju štednih uloga na 400.000 kuna ministar financija Ivan Šuker.
Otvoreno je u svom drugom dijelu, nakon što je u glavnom dijelu potpredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Igor Štimac javno prozvao čelništvo HNS-a zbog štetnih tajnih ugovora o TV pravima, obradilo temu sigurnosti hrvatskog bankarskog sektora i krize na tržištu kapitala čiji su gosti bili Šuker, SDP-ov ekonomist Ljubo Jurčić i predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol.
Iako je voditelj Mislav Togonal pitanja započeo s tezom da je za sigurnost banaka, kojom se hvali Šuker, najzaslužniji guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, Šuker nije želio da sve hvalospjeve preuzme Rohatinski već je u zaslužne ubrojio i sebe i svoje ministarstvo te „svog nekada bliskog suradnika Antu Samodola“, koji su zajedno koordinirali svoje politike i osigurali stabilnost.
Jurčić i Samodol su istakli kako Hrvatska ne prolazi kroz krizu banaka ili krizu financijskog sustava već isključivo i jedino krizu povjerenja za koju su današnje odluke Vlade i Hanfino osnivanje interventnog fonda pravi lijek.
Samodol je objasnio kako će interventni fond nuditi otkup imovine „prije svega malim fondovima s imovinom do 100 milijuna kuna, kakvih je u Hrvatskoj 58“ te da ulagači u taj fond mogu imovinu steći uz diskont i na njoj jednoga dana dobro zaraditi, a da se ovako svim ulagačima jamči za njihove uloge.
Jurčić je upozorio da nakon krize povjerenja slijedi kriza realnog sektora jer će ljudi biti sve manje skloni rizičnim ulaganjima kao što je kupnja nekretnina te on predviđa znatan pad nekretnina u skorije vrijeme. Vraćanje povjerenja u tržište, zato, moglo bi se desiti za nekoliko mjeseci no vraćanje ekonomije potrajat će najmanje dvije do tri godine, ustvrdio je Jurčić.
Šuker je na to dodao kako na summitu ministara financija niti jedan od europskih ministara nije digao ruku na pitanje predsjedavajućeg tko očekuje gospodarski rast veći od tri posto, dakle, kako ni on sam nije digao ruku niti on za Hrvatsku ne očekuje rast gospodarstva veći od 3 posto.
|
