Istraživanje Harvard Business Reviewa otkrilo je da će u postrecesijskom razdoblju kupci prihvaćati proizvode koji daju minimalnu funkcionalnost. Kompanije će biti prisiljene kreirati nove proizvode kako bi zadovoljile te potrebe. Trebaju li se trgovci bojati ili veseliti postrecesijskom potrošaču?

Uz novi broj Lidera čitatelji na dar dobivaju i specijal ‘500 najboljih’.  Uz komentare uglednih ekonomskih analitičara tu su i rang-liste 500 najvećih stvaratelja novostvorene vrijednosti, 1.000 najboljih po djelatnostima, konsolidirani podaci najvećih hrvatskih kompanija, precizni prikazi poslovanja svih hrvatskih županija i najvećih tvrtki u njima te svih gradova i općina.

Država bi mogla izvući dvostruki deblji kraj akoInin dug prebije plinom. Neće dobiti prijeko poteban novac koji potražuje na osnovi poreza, a onime što dobije do povećanja cijene plina sigurno će bilježiti samo gubitke.  Više u priči o plinskom biznisu pod naslovom ‘Država preuzima godišnji dug od 1,45 milijardi kuna.

Obrisi državnog proračuna za iduću godinu naziru se iz novih smjernica fiskalne politike do 2012. koje pokazuju kako Vlada veselo žmiri na oba oka. Vladajući u 2010. računaju s 0,5 posto gospodarskog rasta i čak 1,7 posto rasta ukupnih prihoda. No, koja će to poduzeća plaćati porez brže od gospodarstva u vremenu potrošnje?

U temi tjedna otkrijte kakav je postrecesijski potrošač i trebaju li ga se trgovci bojati. Naime, istraživanje Harvard Business Reviewa otkrilo je da će u postrecesijskom razdoblju kupci prihvaćati proizvode koji daju minimalnu funkcionalnost. Kompanije će biti prisiljene kreirati nove proizvode kako bi zadovoljile te potrebe. Pomicanje s proizvoda ‘novije’ i ‘bolje’ na one ‘dovoljno dobro’ trend je koji se može očekivati u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Za potrošača u recesiji veli se da ne voli brčkanje u kadi, već preferira tuširanje. Umjesto frizeru, otići će u drogeriju i kupiti boju za kosu, a na odmor će se, umjesto u inozemstvo, s najmilijima zaputiti negdje u blizini svog mjesta prebivališta. To su samo neke od karakteristika recesijskog potrošača koje je europskoj javnosti sredinom godine predstavio časopis Daily Mirror. No, nešto kasnije ugledni Harvard Business Review otišao je korak dalje i proveo istraživanje o tome kako će izgledati postrecesijski potrošač. Lider u temi tjedna otkriva detalje.

Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj u intervjuu tvrdi da cijene struje i plina treba povisiti dok su inflatorni pritisci još niski. Prema njegovom mišljelnju hrvatska Vlada teško može napraviti nešto u proračunu što bi imalo učinka na ovu godinu. Pitanje je kako financirati preostali proračunski deficit i treba dobro razmisliti o 2010., ali i idućim godinama.

Odlična reportaža Krešimira Raguža iz Indije zaista je pravo osvježenje. Znate li da automobil Tata stoji 10.000 kuna, a najskuplji model 19.000 kuna?! Što je sve ‘Nano revolucija’ promijenila u životima države od gotovo 1,2 milijarde ljudi?

Naša savjetnica Marija Zuber piše zašto smanjenje plaća pada na koeficijentima. Naime, rok za provođenje Vladine preporuke o linearnom 10-postotnom smanjenju plaća u državnim poduzećima bio je 15. rujna. Ne zna se je li netko izvještaj dostavio, ali smanjenje je upitno, jer Vlada kao da pojma nema o proceduri određivanja plaća u državnim tvrtkama.

Tko je Tetsuya Kaida, Toyotin kreativac koji uspješno ‘čita’ potrošača sutrašnjice. Samo se ulaganjem u nove ideje i kreativne pojedince originalnost i naslijeđe naroda mogu pretočiti u brendove s dodanom vrijednošću, tvrdi Tetsuya Kaida, Toyotin šef Kreativnog odjela. U feljtonu predstavljamo Cynthiju Carroll, prvu ženu na čelu moćne rudarske kompanije.Prema Forbesovoj listi četvrta najmoćnija žena na svijetu stekla je nadimak Ciklonska Cynthija zbog svoga energičnog stila vođenja. Prije tri godine dovedena je na čelo Anglo Americana da obavi rezanja vrijedna dvije milijarde dolara, a koliki je otpor bio njezinom imenovanju govori i to da je na dan njezina dolaska dionica kompanije pala 30 posto. (G. J.)

Izvor: www.liderpress.hr