U svijetu zbog duboke gospodarske recesije možda stasa izgubljena generacija. S tom je tvrdnjom u aktualnom broju izašao američki ekonomski časopis BusinessWeek. Na mlade je ljude najviše utjecala imala kriza na tržištu rada, s kojom se trenutačno suočava niz razvijenih industrijskih zemalja.

- Bistri, spremni i neželjeni. Nezaposlenost pustoši skoro svaki dio svjetske radne snage, ali najveću štetu pričinjava mladim ljudima, koji ne mogu dosegnuti niti prvu stepenicu u svojoj karijeri - navodi časopis BusinessWeek. Školski primjer toga uznemirujućeg trenda su upravo Sjedinjene Američke Države. Dok je tamo lani nezaposlenost među mladima od 16 do 24 godine bila 13 posto, ove je godine narasla na 18 posto. Slična situacija je i u Britaniji i Japanu. Posljedice za ljude na početku karijere mogu biti duboke i dugoročne. Časopis se referira na istraživanja koja pokazuju da produljena nezaposlenost znatno snižava životnu zaradu i mirovinu. Ljudi su zbog nje također ‘zatvoreni’ na poslovima ispod razine svojih sposobnosti. Također, nezaposlenost mladih loša je i za poslodavce. Gube svježinu i vitalnost tvrtke koju mladi donose na radna mjesta. - Mogući vrhunski radnici već sutra su izvan igre i nemaju mogućnost prikupljanja iskustva te gube motivaciju - navodi BusinessWeek. Situacija se vjerojatno neće poboljšati ni nakon izlaza iz krize i oživljavanja gospodarstva.

- Za radna mjesta, koja će donijeti gospodarska obnova borit će se nekoliko generacija - napomenuo je Ray Thompson, koji se brine za razvoj talenata u sjeveroameričkom dijelu tvrtke Adecco. Raširena nezaposlenost mladih u budućnosti će donijeti probleme njihovim roditeljima. U Americi, primjerice, generaciji poslijeratnog ‘baby booma’. Produktivna mlada radna snaga trebala je pomoći zaraditi za njihove mirovine i zdravstveno osiguranje. Umjesto toga prijeti im dugoročni ostanak na loše plaćenim poslovima, što će sniziti porez na socijalno i zdravstveno osiguranje. Prema BusinessWeeku, u kriznom bi razdoblju poželjnije bilo kad bi se tvrtke orijentirale na mlade ljude, koji su jeftiniji od starijih radnika. No, kao i poslodavci, i stariji zaposlenici se u teškim vremenima upuštaju u što manji rizik. Primjerice, u Španjolskoj starije zaposlenike štite dugoročni ugovorii teško im je dati otkaz. BusinessWeek postavlja pitanje što činiti s tmurnim prognozama za mlade ljude na tržištu rada. Prema časopisu, tvrtke nipošto ne bi smjele prestati zapošljavati mlade, iako otpuštaju radnike. Tako recimo radi General Electric. Prema stajalištu onih koji zastupaju slobodno tržište, Vlade bi trebale što više liberalizirati pravila na tržištu rada, kao što je, primjerice minimalna plaća.

- Vlada sudjeluje u tom problemu - navela je analitičarka Kristen Lopez Eastlick, s američkog Employment Policies Institutea, koji financira poslodavce. Prema njenim riječima, rast minimalne plaće od 40 posto u Americi tijekom prošle dvije godine onemogućio je zapošljavanje mladih. Izlaz bi također u SAD-u mogla biti Vladina pomoć za zapošljavanje mladih, kakvu u različitim obllicima nudi Njemačka ili Britanija. SAD u podupiranju takvih programa koči veliki deficit proračuna. Američka administracija u svakom slučaju trenutačno razmišlja o poreznim olakšicama za tvrtke koje će zapošljavati nove ljude. Problem ipak traži nekakvo rješenje. - Kriza nezaposlenosti među mladima nije tako dramatična kao financijska kriza koja je trajala posljednju godinu dana. No, mogla bi imati dugoročne posljedice - zaključuje časopis BusinessWeek. (S. J.)

Izvor: www.liderpress.hr