Programer Igor iz Zagreba koji radi za veliku IT kompaniju i dane provodi sjedeći za računalom, već godinu dana muku muči s nesnosnim bolovima u desnoj ruci. Isprva je mislio da se radi o poznatoj boli u ramenu nakon dugotrajnog rada za računalom, ali nakon posjeta liječniku dijagnosticiran mu je karpalni tunel. Nova profesionalna bolest modernoga doba ili kuga 21. stoljeća. Nakon propisanih terapija i bolovanja povratak na posao značio je ponavljanje boli, odnosno vraćanje na staro. Što učiniti? Promijeniti posao nije lako.

Prava i obveze

- Sindrom karpalnog kanala priznaje se u Hrvatskoj kao profesionalna bolest. Svaki radnik koji smatra da se kod njega radi o profesionalnom sindromu karpalnog kanala mora se javiti mjerodavnom specijalistu medicine rada koji pokreće, ako smatra da su uvjeti rada uzrok sindroma, postupak za priznavanje profesionalne bolesti - objašnjava dr. sc. Marija Zavalić, zamjenica predsjednice Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu (HZZOZZR).

Postupak je okončan tek kada Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu prizna bolest kao profesionalnu. U tom slučaju bolovanje ide na račun HZZOZZR-a.
-Radnik ima pravo na bolovanje s osnova ove bolesti kada ima tegobe koje su uzrok privremene radne nesposobnosti, odnosno kada liječnik odluči na osnovi simptoma da je privremeno nesposoban za rad. Na prekvalifikaciju ima pravo kada Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svojem Rješenju navede da radnik ima pravo na prekvalifikaciju - pojašnjava dr. sc. Zavalić.

Sindrom i simptomi

Sindrom karpalnog tunela osobito je raširen kod osoba između 40. i 65. godine. Rizik od obolijevanja od ovog sindroma je od 8 do 10 posto, a bolest pogađa žene dva do tri puta češće nego muškarce. Prema nekim europskim studijama, sve češće se sindrom karpalnoga kanala povezuje uz rad na računalu, preciznije, uz rad s mišem koji polako 'gricka' šaku.

Primjena osobnih računala, te dugotrajan i ergonomski nepovoljan rad na njima, dovode do prenaprezanja vratne kralježnice i gornjih ekstremiteta, a krajnja je posljedica upravo sindrom 'kompjutorske šake'.
Sindrom karpalnog kanala jedna je od najraširenijih ozljeda na radu i čest uzrok radne nesposobnosti. Uz računalne operatere, programere, ta se profesionalna bolest često javlja kod zanimanja koja zahtijevaju učestalo ponavljanje pokreta u ručnom zglobu, kaošto su primjerice fizički radnici, domaćice, maseri, fizioterapeuti, daktilografi. Prema američkom Uredu za statistiku, sindrom karpalnog kanala najčešći je od svih sindroma prenaprezanja, tako da se broj oboljelih između 1982. godine i 1992. godine utrostručio.

Syndroma canalis carpalis, kažu reumatolozi, javlja se kao posljedica pritiska na živac medianus u karpalnom tunelu. Simptomi su trnci i osjećaj žarenja u prva tri prsta i polovici četvrtog prsta šake te bol koja je naročito izražena noću. Bol i trnci šire se u dlan i prste, ali se mogu širiti i u lakat i rame. Ako je kompresija dugotrajna ili intezivna dolazi do promjena na mišićima šake, oni hipotrofiraju što dovodi do gubitka snage i nesigurnosti pri hvatanju prstima te slabljenja i gubitka osjećaja za predmete.

Pravilan položaj

Krivac za pojavu kompujterske šake ukupno je loša ergonomija radnog mjesta.Prema Pravilniku zaštite na radu i medicine rada radni stol trebao bi biti visok do 72 centimetara. Vrlo je važan i stolac na kojem dnevno na poslu provodite i do devet sati. On, naime, mora biti stabilan, prilagodljiv za podešavanje visine i naslona za leđa koji bi trebao podupirati cijelu kralješnicu. Preporučljivo je da radni stolac ima i naslone za ruke koji ne smiju smetati pri pokretima. Sjedeća površina stolca treba biti malo udubljena i zaobljenog prednjeg ruba da ne bi ograničavala krvotok u nogama. Tipkovnica bi trebala biti ergonomska i smještena ispred korisnika a kosina joj ne smije biti veća od 15 stupnjeva. U slučaju da joj je rub viši od 1,5 centimetara nužan je produžetak koji služi kao podložak za šaku. Miš treba postaviti najviše 15 stupnjeva u odnosu na tipkovnicu, a njegov položaj treba biti takav da je ruka pri radu prislonjena uz tijelo, a šaka u ravnini podlaktice. Monitor treba biti ispred lica, a njegov gornji rub u visini očiju.

Za olakšanje

Poslodavac bi svakom radniku trebao nakon svakih sat vremena rada osigurati pet minuta odmora. No, kratki predah od 'zurenja u ekran' možete si osigurati i sami. Najbolja vježba je sklapanje očnih kapaka na nekoliko sekundi, kao i gledati predmete vrlo blizu i predmete daleko pokušavajući sliku izoštriti. Vježbe razgibavanja itekako bi dobro došle. Njih možete izvesti tako da kružite glavom lijevo pa desno, da deset puta gurate ramena naprijed pa nazad i pritom istežete nožne zglobove isto naprijed-nazad. Ako u uredu imate stepenice prošećite se po njima gore-dolje (i kada ne trebate) tijekom radnog dana barem tri puta. Obje šake možete također vježbati nekoliko puta tijekom radnog dana na način da širite i skupljate prste obje ruke, da okrećete šake u zglobu u smjeru kazaljke na satu i obratno, a dobro bi došla i loptica za stiskanje (koja se može nabaviti u ljekarni poznata kao antistres).Tijekom rada na računalu radite i vježbe istezanja.

Vrlo je važno da se pridržavate pravila da nikada prilikom rada s mišem podlaktica ne ostane u zraku. Ruka mora ležati na stolu,a zapešća se ne smiju naslanjati i pritiskati na stol. Kad god je moguće, rad mišem treba zamijeniti tipkovnicom. Za sve one koji profesionalno rade za računalom dobra vijest da je u pripremi novi pravilnik o radu s računalima kojim bi se trebala regulirati ova problematika s obzirom na zahtjeve radnog mjesta, što bi uključivalo i redovite zdravstvene preglede zaposlenika.

Put liječenja

Primijetite li tipične simptome, potražite što prije pomoć ortopeda ili liječnika sportske medicine koji će, ako se potvrdi sumnja na sindrom karpalnog tunela, proslijediti slučaj neurologu. Konačna dijagnoza postavlja se nakon neuroloških testova, ispitivanja osjetljivosti kože ruke te provodljivosti živca uz pomoć električnih podražaja. Tek tada se preporučuje operacija. Operativni zahvat izvodi se u lokalnoj anesteziji i bolesnik ostaje u bolnici samo 24 sata. U većini slučajeva njome se situacija osjetno poboljša, što je posebno zamjetno u smanjenju bolova koji se javljaju tijekom noći. Ipak, ako je pritisak na "središnji" živac bio dugotrajan ili izrazito intenzivan, ponekad se živac potpuno ne oporavi. Stoga ne treba predugo odgađati operaciju, odnosno treba ako je ikako moguće smanjiti rad na računalu.

Tijekom prošle godine evidentirano je ukupno 25.409 ozljeda na radu, od čega je u Registru profesionalnih bolesti za 2008. godinu upisano je 189 profesionalnih bolesti. Zaštita na radu je važno pravo iz radnog odnosa i značajna je ekonomska kategorija. Osiguranjem boljih uvjeta rada za sve zaposlene povećava se produktivnost i povećava motiviranost i zadovoljstvo radnika. Troškovi vezani za zaštitu na radu u Hrvatskoj bi trebali iznositi 4 posto BDP-a ili oko milijardu eura godišnje.

Autorica: Dora Fiolić
Izvor: www.pametnakuna.hr