Kako bi radnicima što lakše mogli dati otkaz, poslodavci su osmislili ‘strategiju’ po kojoj se u otkazni rok uračunavaju neiskorišteni godišnji odmor i dani provedeni na bolovanju.
Iako su poručili kako neće trgovati s poslodavcima dok se ne riješi pitanje zaposlenih na određeno vrijeme, sindikalne središnjice ponovno su sjele za pregovarački stol. A na njemu se trenutno nalazi pitanje pojednostavljenja postupka davanja otkaza.

Poslodavci, pak, predlažu smanjivanje otkaznih rokova, i to tako da u otkazni rok uračunaju i neiskorišteni godišnji odmor te bolovanje. Prema njihovom viđenju tržišta rada, otpremninu bi mogao dobiti samo onaj radnik koji se prijavi u evidenciju nezaposlenih, a uvjetovana bi bila i zakonskom odredbom prema kojoj bi radnik kod istog poslodavca morao raditi pet godina.

Sadašnje zakonske odredbe kazuju da radnik nakon dvije godine rada kod poslodavca stječe pravo na otpremninu u slučaju da mu poslodavac otkaže ugovor o stalnom radnom odnosu.

Neki od zahtjeva poslodavaca, o kojima protekla dva dana razgovaraju sa sindikatima pod paskom Božidara Kalmete, ministra mora, prometa i infrastrukture, ograničavaju slobodu radnika.

Ako bi sindikati postigli dogovor s poslodavcima kojim bi se već u fazi usklađivanja ZOR-a olabavili uvjeti otkazivanja ugovora, Vlada će amandmanima mijenjati zakon koji se nalazi na čekanju u Saboru, piše Novi list.

Tim zakonskim prijedlogom rad na određeno vrijeme ograničen je na tri godine, no nije ograničen broj ugovora, pa je zlouporaba takvih ugovora i dalje moguća. Sindikati sadašnje razgovore s poslodavcima ne smatraju pregovorima i tvrde da nikakve odluke neće donositi bez odluka glavnih tijela svake od pet sindikalnih središnjica.

Prema tvrdnjama sindikata, želja za rješenjem pitanja rada na određeno vrijeme razlog je zbog kojeg su pristali razgovarati o pravima za koje su prije tjedan dana tvrdili da se ne smiju miješati.

Izvor: www.net.hr