Čuvanje novca kod kuće, u čarapi ili pod madracom, vjerojatno je najlošiji izbor. Naročito ako je ušteđevina u kunama. Hrvatska nacionalna valuta više je izložena rizicima poput devalvacije i inflacije, pa su i veći izgledi da će ušteđevina s vremenom (naglo ili postupno) izgubiti na vrijednosti. No, isto se - iako sporije - događa ako ste kune pretvorili u neku čvršću valutu i parkirali kod kuće. Uz to, uvijek postoji i rizik da vas netko opljačka, tim izraženiji ako je riječ o većem iznosu.
Slično je i s opcijom čuvanja gotovine u sefu. Novac koji ne "radi" s vremenom gubi na vrijednosti, bez obzira gdje ga držali. Kamo bi onda bilo dobro spremiti novce?

Bez obzira na sve što se događalo u svijetu, banke su bolje rješenje. Hrvatski bankarski sustav uglavnom je stabilan i zasad dobro posluje. Doduše, globalna financijska kriza zorno je pokazala kako i najveći među bankarima mogu pasti s treskom, a među onima koji su se zaljuljali našli su se i inozemni vlasnici banaka koje posluju u Hrvatskoj..

Domaće bi se banke mogle naći u problemima dođe li, recimo, do naglog većeg povlačenja depozita, izrazito brzog porasta broja ljudi koji ne mogu otplaćivati kredite ili velikog broja stečaja tijekom vrlo kratkog razdoblja. No, ne treba zaboraviti ni da država jamči za štedne uloge do 400 tisuća kuna.

 

Štednja, obveznice, plemeniti metali, police osiguranja...
Sandra Bebek, ekonomistica specijalizirana za osobne financije, smatra da se mogu očekivati veći rizici u pogledu ulaganja, počev od nelikvidnosti i neplaćanja pa do tečajnog, kamatnog i inflacijskog rizika. U takvim uvjetima i investitori s velikom sklonošću prema riziku postaju vrlo oprezni i kapital se u pravilu seli u sigurnije vode, kao što su štednja i obveznice.
- U slučaju veće i trajnije inflacije treba razmišljati o ulaganju u plemenite metale, čvrste valute i nekretnine. Ovi oblici ulaganja predstavljaju koliko-toliko sigurno utočište za novčane uštede.
Na što se god odlučili, pametno je novac uložiti u različite vrste investicija. Raspolažete li razmjerno manjim iznosom, fokusirajte se na dva ili tri oblika ulaganja – kaže Sandra Bebek i ističe da bi veći dio ušteđevine bilo dobro, kratkoročno gledano, plasirati u štednju u stranoj valuti, i to eurima. Troškovi eventualnog negativnog realnog prinosa uslijed jačanja kune još uvijek su manji od koristi koje euro pruža u slučaju promjene tečaja i visoke inflacije.

U obzir mogu doći i police osiguranja koje nude mehanizme zaštite od inflacije, a manji iznos može se uložiti i na dioničko tržište koje je već dosta pojeftinilo. U razdoblju recesije ili krize najsigurnije je ulagati u dionice defanzivnih djelatnosti - poput proizvodnje hrane, lijekova, medicinskim uslugama, te duhanskoj i komunalnoj djelatnosti - čiji prihodi nisu jako osjetljivi na stanje u gospodarstvu. Dugoročnu zaštitu od inflacije pruža i ulaganje u dionice. Potrebno je "samo"odabrati one prave i kupiti ih što jeftinije, zaključuje Bebek.

Uspon na piramidu
- Najbolja opcija za stvaranje i čuvanje financijske rezerve je pravilo koje glasi: prvo platite sebi, kaže Inga Lalić, savjetnica za osobne financije.
To, objašnjava, znači da od svega što zaradite odvojite minimalno 10 posto za sebe. Ako mislite da vam je to problem, jednostavno se postavite kao da vam je plaća ili prihod 10 posto manji i vidjet ćete da toliko možete uštedjeti. Taj iznos ne trošite, već samo štedite i ulažete.

Drugo pravilo glasi: smanjite i kontrolirajte troškove.
I Inga Lalić predlaže raspoređivanje ušteđenih sredstava po načelu “ne sva jaja u istu košaru”. Manji dio novca bilo bi dobro imati u gotovini u banci na oročenju ili u novčanim fondovima, gdje je odmah dostupan za slučaj izvanrednih većih troškova. Ostatak bi novca rasporedila prema piramidi ulaganja.
Temelj te piramide treba biti štednja za mirovinu kroz životna i rentna osiguranja ili III. mirovinski stup. Na temelju takve štednje ostvarujemo pravo i na porezne olakšice koje nam država isplaćuje svake godine na naš račun. Taj povrat poreza bi bilo najbolje dalje reinvestirati i tako stvarati pasivan prihod.
Penjući se prema vrhu piramide na red dolaze nešto rizičnija ulaganja, primjerice u investicijske fondove, obveznice i dionice. To su dugoročnija i nešto rizičnija ulaganja. No, sada je, kaže Lalić, idealno vrijeme za ulaganje jer vlada totalna rasprodaja na tržištu. Oni koji imaju novac za ulaganje sada stvaraju kapital za budućnost.

 

www.pametnakuna.hr

Foto: blog.vecernji.hr, umag-portal.com