Kako uštedjeti novac koji je namijenjen rashoda u kućanstvu? Zanimljivo pitanje koje ima mnogo odgovora? Smanjiti ovo, ili smanjiti ono. Postoje mnoge stavke troškova koje možemo pokušati smanjiti.
Već pri vođenju same tablice o svakodnevnim rashodima možemo uočiti koliko nam svaka stavka „potroši“ novaca. Preporučio sam vođenje tablice na tjednom nivou i rezimiranje na kraju mjeseca. Tad se vratiti unatrag i analizirati pojedine stavke (struja, odjeća,mobitel itd). Slijedeći mjesec pokušati smanjiti troškove svake od ovih stavki (pa čak i hrane). Kako to napraviti – evo nekoliko savjeta (većinu sam ih testirao i imaju smisla)?!

Električna energija- nosi jedan značajan dio mjesečne potrošnje u kućanstvu. Hep pošalje račune, pa se vi mislite. Struja se može uštedjeti na nekoliko načina. Kažu i savjetuju kupnju energetskih uređaja klase „A“ . Malo su skuplji u startu ali se dugoročno isplate. Također treba paziti sa bojlerima, treba ih izolirati tako da se smanji gubitak toplotne energije, namjestiti temperaturu na 55-60 C.
Redovito čistiti kamenac sa grijača. Umjesto običnih poželjno je korisititi štedne žarulje. Troše do 5 puta manje od običnih. Opet je malo veće ulaganje na startu ali se dugoročno isplati. Također ne ostavljajte upaljene žarulje tamo gdje nije potrebno. U dvorištu koristite svjetla sa detektorom kretanja. Razne tehničke uređaje držite u „stand by“ modu (VCR,DVD uređaj, muzičke linije i slično).

Grijanje- možemo ga vezati uz potrošnju struje, ali ima i drugih izvora. U radnim prostorijama gdje ljudi rade i aktivno se kreću, dovoljna je temperatura od 16 C. Korištenje kondenzacijskih kotlova štedi 10-15 %. Također zamijenite stare kotlove. Ugradnja termostata je učinkovita u štednji. Termostatski ventil štedi i do 20%. Smanjenje temperature za 1 C štedi do 5 % energije. Ako niste u kući ne treba biti više od 12 C na termostatu. Koristite „brikete“ , imaju dobru efikasnost u grijanju i štede. O nekim alternativnim izvorima grijanja (solar, vjetar itd) neću pričati.

Voda- Jesmo li 5 zemlja u europi po količini vode? Imamo mogućnost da pijemo vodu direktno iz slavine, pa ne može se puno država time pohvaliti?! Čuvajmo naše vode. No i štedimo vodu, jer je skupa a i treba je čuvati za našu djecu. Ne dozvolite da vaše slavine kapaju. Na godišnjoj razini to znači ogromne troškove. Prije svega se pobrinite da imate vlastito mjerilo. Zajednička mjesrila nisu „poštena“ jer ponekad vi plaćate tuđu potrošnju ili obrnuto-netko plaća vašu.
Na slavinama koristite „perlator“ koji vam uštedi par desetaka kuna godišnje. Smanjite pritisak na glavnom ventilu, ali toliko da može funkcionirat protok. Kupite vodokotliće na kojima se može regulirat količina ispusta vode. Ako ste u mogućnosti kupite perilicu suđa. Ona štedi i vodu i struju.
Više se tuširajte a manje kupajte. Ja osobno imam pravilo „30 sekundni tuš“. Zatvorite slavinu dok se brijete ili perete zube. Ljeti možete vodu spremiti u boce i staviti u hladnjak, a ne dozvoliti da „oteče“ 20 litara dok dođe hladni mlaz.

Autor članka: Jadran Periša
jadranperisa@aol.com