Stručnjaci procjenjuju da 80 posto zaposlenih koji se za obavljanje svakodnevnog posla koriste računalom pate od poremećaja vizualnog računalnog sindroma (CVS - Computer Vision Sindrome).
Iako većinu radnog vremena provede ispred računala, često više od osam sati, Dario Mavrić, zaposlen kao softver/sistem dizajner u Ericssonu Nikoli Tesli, zahvaljujući kompaniji u kojoj radi ne ubraja se u one koji zbog svakodnevnog rada na računalu imaju problema s vidom. Naime, tvrtka u kojoj je zaposlen njegov je klasični ured pretvorila u 'ured snova' opremivši ga kvalitetnim računalom, ergonomskim stolom, stolcem i ostalim dodacima. Također mu je omogućila specijalistički okulistički pregled i s 820 kuna (s pregledom) sudjelovala u kupnji naočala za rad na računalu.

- Naočale bih ionako kupio, ali zbog drugih prioriteta vjerojatno tek iduće godine. Budući da nam je tvrtka dala 820 kuna, za kupnju sam se odlučio godinu dana prije i uštedio 30 posto - rekao nam je Mavrić.
Unatoč pravilnicima koji bi zaposlenicima trebali omogućiti istovjetne uvjete rada kao u navedenom primjeru, situacija u posve je drukčija. Stručnjaci procjenjuju da 80 posto zaposlenih koji se za obavljanje svakodnevnog posla koriste računalom pate od poremećaja vizualnog računalnog sindroma (CVS - Computer Vision Sindrome). 
Kako prepoznati simptome CVS-a?  Satima sjedite ispred zaslona svojeg računala. Unatoč peckanju i crvenilu očiju ispijate petu šalicu kave i početi posao pokušavate privesti kraju. Koliko god se trudili ostati budnima, oči su vam sve umornije i muti vam se vid. Ako u svakodnevnom radu imate problema nekima od tih simptoma, vrlo vjerojatno imate poremećaj vizualnog sindroma. Uz navedene s vremenom će se pojaviti i drugi simptomi poput glavobolje te bolova u vratu i ramenima. 

Zašto se događa CVS 

Glavni je razlog nastanka CVS-a što oči i mozak drukčije reagiraju na znakove s računalnog zaslona računala nego na one s tiskanih medija. Oči se teško usredotočuju na pikselizirane znakove. Naime, najprije se fokusiraju na plohu računalnog zaslona. Taj fokus ne mogu dugo zadržati, pa se nakon fokusiranja opuštaju i ciljaju točku iza zaslona. Ukratko, zamislite da tijekom radnog vremena otvoreni dlan podignute ruke 40 tisuća puta stisnete u šaku, a zatim ponovo otvorite. Istom takvom naporu izloženi su vaši očni mišići kada dulje gledate u zaslon računala. 
Zato za odmornije oči i veću produktivnost stručnjaci savjetuju prevenciju. Najvažniji je korak u sprečavanju i liječenju posjet okulistu (ne optičaru) jedanput na godinu. Stalno gledanje u tiskani materijal na stolu pa zatim u monitor može prouzročiti zamor očiju. Tiskani materijal trebao bi stajati na držaču uza zaslon i biti prikladno osvijetljen, primjerice stolnom svjetiljkom, pri čemu treba paziti na to da ne svijetli u oči ili prema zaslonu. Treba namjestiti i visinu stolca, povremeno ustati i prošetati se te razgibati ruke, noge, leđa, vrat. Zamor često prouzrokuje prejako svjetlo koje dolazi izvana ili prejakom unutarnjom rasvjetom. Za vrijeme rada na računalu prostorija bi trebala biti upola manje osvijetljena nego što je to u većini uredskih prostorija. Vanjsku rasvjetu treba smanjiti zastorima ili roletama, a unutarnju upotrebom žarulja manjeg intenziteta ili fluorescentnom rasvjetom. Dnevno svjetlo trebalo bi dolaziti sa strane, a ne izravno osvjetljavati zaslon ili stražnji dio.

Antirefleksni sloj na naočalama

Odsjaj sa zidova i računalnog zaslona također prouzrokuje zamor očiju. Na naočalama bi zato trebalo imati antirefleksni sloj koji će spriječiti da odsjaj iz okoline i refleksija koja nastaje na dioptrijskim lećama dopiru do očiju. Sjajnost zaslona treba uskladiti s osvjetljenjem okoline. Kontrast između pozadine zaslona i znakova na njemu

trebao bi biti maksimalan, a veličina i boja slova namješteni tako da budu ugodni za oči. Idealna je veličina slova na zaslonu triput veća od najmanjeg teksta koji još možete pročitati s radne udaljenosti. Najbolja je kombinacija crnog teksta na bijeloj podlozi. Važna je i frekvencija osvježavanja monitora koja pokazuje koliko često on ocrtava sadržaje na zaslonu. Ne bi smjela biti manja od 75 Hz jer je preniska loša za oči, a vrlo niska prouzrokuje iritirajuće treperenje zaslona. U radu na računalu važno je normalno treptanje jer se tako oči stalno vlaže, pa se izbjegava suhoća i iritacija. Dokazano je da radeći na računalu osobe trepću pet puta manje nego inače, zbog čega suzni film brže isparava, pa nastaju simptomi suhog oka. Zrak u uredskim prostorima obično je suh zbog klimatizacije, što dodatno smanjuje suzenje. Kod ozbiljnijih simptoma suhog oka treba upotrebljavati umjetne suze u obliku kapi za oči. Ako se računalo rabi cijelo radno vrijeme, svakih jedan sat trebalo bi napraviti stanku od 10 minuta. Ako se upotrebljava povremeno, stanku treba napraviti nakon sat i pol.

Pomagala za ugodniji rad

Na tržištu postoji i nekoliko pomagala za ugodniji rad na računalu. Uz različite filtre koji se postavljaju na zaslon računala najpopularnije su progresivne naočale. Taj tip naočala preporučuje i onima koji upotrebljavaju kontaktne leće.

Postoje različite kombinacije s obzirom na širinu kuta gledanja (daleko, srednje i blizu).

Primjerice, samo za ured rabi se leća koja omogućuje jasan vid za male i srednje udaljenosti (od radnog stola do zida prostorije) ili samo za čitanje i rad na računalu.

Naočale za rad na računalu svakako bi trebale imati i antirefleksni sloj koji znatno smanjuje postotak štetnoga reflektirajućeg svjetla i neugodno zabljesnuće. Osim što omogućuje jasan vid, nošenje takvih naočala sprječava glavobolju te bolove u vratu, ramenima i leđima.

Poslodavčeve obveze 

Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja u radu s računalom propisuje da slika na zaslonu računala ne smije treperiti, a frekvencija njezina osvježavanja mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za LCD zaslone. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki i oštri, osvijetljenost i kontrast moraju biti podesivi, a mora biti osigurano i namještanje visine zaslona prema visini očiju zaposlenika. Prirodna ili umjetna rasvjeta mora osiguravati 500 luksa. Radno mjesto mora biti tako oblikovano i postavljeno da izvori svjetlosti, prozori ili druge svijetle površine ne prouzrokuju bliještanje ili zrcaljenje na zaslonu, koje ometa. Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru svjetla ili od njega; u suprotnom su potrebne posebne mjere protiv bliještanja ili zrcaljenja.

Vježbe za oči 

Vježbe za oči namijenjene su istezanju i jačanju očnog mišića, u prosjeku traju pet minuta i trebalo bi ih prakticirati svakih 30 minuta provedenih za računalom.

1) Rotirajte oči u pravokutnom obliku vodeći računa da dosegnete četiri krajnje točke oka. Ponavljajte četiri puta u jednom smjeru, a zatim u suprotnom. Ta vježba može biti dobar pokazatelj stupnja umora očiju koji se manifestira bolom i nelagodom pri 'gledanju' četiri točke. 

2) Rotirajte oči slijeva nadesno u obliku trokuta (lijevo, gore, desno). Ponovite četiri puta u jednu stranu, a zatim u drugu. 

3) Rotirajte oči slijeva nadesno u obliku trokuta (lijevo, dolje, desno). Ponovite četiri puta u jednu stranu, a zatim u drugu. 

4) Maknite pogled s računalnog zaslona i usredotočite se na predmet udaljen najmanje šest metara pa vratite pogled na računalni zaslon. Ponovite četiri puta. 

5) Ispružite olovku u ruci i gledajte u njezin vrh, zatim je polagano približite nosu gledajući i dalje u njezin vrh. Ponovite četiri puta. Ponovite istu vježbu, samo fokusirajte pogledom krajnje četiri točke oka tako da približavate i udaljavate olovku iz najdaljeg kuta oka.

Mislav Nekić
www.liderpress.hr