U sljedećih 40-ak godina udio stanovništva starijeg od 65 godina povećat će se sa sadašnjih 17, na 28 posto, a radno aktivnih iz dobne skupine od 55 do 64 godina sa 17 na 24 posto.

Iako bi od 2018. godine i muškarci i žene u Hrvatskoj trebali raditi do 65. godine, već se sada čuju preporuke da se radni vijek produlji zbog lošeg omjera radno aktivnog stanovništva i umirovljenika. Do 2050. godine Hrvatska će imati između 470.000 i 830.000 stanovnika manje, a samim tim smanjit će se i stopa radno aktivnog stanovništva koji plaćaju mirovinske doprinose. Već je danas omjer umirovljenika naspram zaposlenih 1 : 1,41, a on će se uskoro početi smanjivati.

Produženje vijeka
"Jedno od rješenja je i produženje radnog vijeka", rekao je u utorak ministar gospodarstva Damir Polančec na predstavljanju knjige "Nove perspektive za dulji radni vijek u Hrvatskoj i Sloveniji" ("New perspectives on a longer working life in Croatia and Slovenia", op. a.) u autorstvu sedmero stručnjaka s Ekonomskog instituta Zagreb i Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Prema riječima ravnateljice Ekonomskog instituta Sandre Švaljek, u sljedećih 40-ak godina udio stanovništva starijeg od 65 godina povećat će se sa sadašnjih 17 na 28 posto, a radno aktivnih iz dobne skupine od 55 do 64 godina sa 17 na 24 posto. Unatoč tome ukupan udio radno aktivnog stanovništva zbog demografskih će se promjena smanjiti sa 59 na 67 posto. "Sve to povećat će negativne ekonomske učinke i smanjiti potencijal za ekonomski rast", kazala je Švaljek. Iako je Ustavni sud ukinuo odredbu prema kojoj muškarci moraju raditi do 65. godine života, a žene samo do 60., te je vlastima dao rok da do 2018. godine izjednači dob za umirovljenje, sve je izglednije da ćemo već za 40-ak godina u mirovinu znatno kasnije od 65. godine.

Nova reforma
Znače li te preporuke da je na pomolu nova mirovinska reforma, Polančec nije bio decidiran, samo je naglasio je da posljednja imala i dobrih i loših posljedica. I stručnjaci tvrde da nove reforme, poput one iz 2002. godine neće biti, no smatraju da su modifikacije sustava itekako potrebne. Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste d.o.o. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, kaže kako su europske vlade te europski mirovinski fondovi već započeli raspravljati o utjecaju starenja stanovništva. "Hrvatska se susreće s istim problemom, pa nećemo moći samo mirno gledati, nego moramo reagirati", kazao je Vlaić za Poslovni dnevnik. Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja obveznog mirovinskog fonda slaže se da je potrebno produljiti radni vijek. "Na jednog umirovljenika dolazi 1,41 zaposleni, a optimalan je omjer 1 : 3. No to je neostvarivo, ne samo kod nas nego i u Europi. Zbog sve većeg broja umirovljenika bit ćemo primorani osim produljenja radnog vijeka i na neka druga rješenja, ali to neće značiti početak nove mirovinske reforme, nego promjene unutar postojećeg sustava", istaknuo je Štimac.

Žene dulje na posao
U neslužbenim razgovorima čuju se i neki radikalniji prijedlozi, poput onog da žene rade dulje jer im je dulji životni vijek, no svi se slažu da se prije svega izdvajanja za drugi stup moraju povećati. Da bi se radni vijek uistinu i produljio moraju se stvoriti uvjeti za zapošljavanje starijih generacija, preporuka je to Europske komisije, ne samo Hrvatskoj, nego i drugim zemljama na našem kontinentu. No hrvatska stopa zaposlenih među dobnom skupinom od 55 do 64 godine već je sad na europskom dnu. "U Europskoj uniji radi 44,7 posto starijih od 55 i mlađih od 64 godine, a kod nas tek 35,8 posto. Cilj je stopu zaposlenih u toj skupini podignuti na 50 posto", rekao je jučer Polančec. A s obzirom na to da je 40 posto osoba u toj dobnoj skupini bez zanimanja, ili su završili tek osnovnu školu ili čak ni to, takav će postotak biti izuzetno teško postignuti.

Izvor: www.poslovni.hr