FIATOVO PREUZIMANJE ZASTAVE OTVORILO PERSPEKTIVU DOMAĆIM PROIZVOĐAČIMA AUTOMOBILSKIH DIJELOVA

U prvom planu suradnje je desetak tvrtki, a kao gotovo siguran ističe se Glas iz Lipika. Strogim Fiatovim kriterijima sposoban je odgovoriti i solinski AD Plastik. Tu su i istarski proizvođači automobilskih dijelova, gdje apsolutno lidersku poziciju ima buzetski Cimos • Nitko još ne želi izlaziti s nepotvrđenim informacijama u strahu da moguća dezinformacija ne pokvari šanse za sklapanje dobrog posla.

Predstavnici vlade Srbije i talijanske Fiat grupe potpisali su koncem rujna u Beogradu ugovor o zajedničkom ulaganju u Zastavu, čime se ova kragujevačka tvrtka uskoro u velikom stilu vraća na automobilsku scenu »regije« i čitave Europe. Planirana investicija koja doseže gotovo milijardu eura od ostatka ostataka nekad moćne Zastave napravit će sasvim konkurentan proizvodni pogon u kojem će Talijani producirati neke od svojih najpopularnijih automobila. Fiat, naime, uskoro planira krenuti s proizvodnjom mini automobila kojem je radni naziv »topolino«. Mnogi se s nostalgijom sjećaju automobila takvog naziva, no onaj koji će ubuduće dolaziti iz Kragujevca trebao bi biti najsličniji modelu »fiat 126« (popularnoj peglici). Motor tog gradskog minimobila, dugog svega tri metra, bit će po svemu sudeći dvocilindričan, što je pravi raritet, a kako se zasad predviđa, cijena bi mu mogla biti niža od 50 tisuća kuna. S obzirom na sve pobrojene karakteristike, takav bi automobil mogao biti ekstremno dobro prodavan: u zapadnim zemljama kao drugi ili treći automobil, dok bi ga zemlje u razvoju koristile kao prvi i jedini. Svakako, planirana je i proizvodnja »pande«, pa i »punta«, tako da će već startni kapacitet kragujevačke tvornice biti 200 tisuća automobila godišnje. Projekcije rasta, pak, govore da će vršna produkcija biti 300 tisuća automobila godišnje, što otvara i nemale šanse za ekspanziju proizvodnje i u nekim hrvatskim tvrtkama.

Regionalni posao

Proizvodnja automobila je uvijek regionalni posao. Zbog ušteda i jednostavnije organizacije posla, preferira se korištenje lokalnih i regionalnih dobavljača, a tu, nakon srbijanskih, veliku poslovnu šansu imaju i hrvatske tvrtke, povezane u jedan od strateških projekata Hrvatske udruge poslodavaca - Nacionalni centar za klastere, unutar kojeg skoro već dvije godine djeluje i hrvatski automobilski klaster. Njegovi osnivači, 24 hrvatske tvrtke koje upošljavaju više od dvije tisuće radnika, izrazito su izvozno orijentirani jer više od 90 posto njihovih proizvoda kupce ima izvan hrvatskih granica. Kako saznajemo, hrvatski automobilski klaster se za suradnju sa Zastavom najozbiljnije priprema, kontakti sa svim zainteresiranim hrvatskim tvrtkama su dodatno intenzivirani jer je svima jasno što bi suradnja s proizvođačem 300 tisuća automobila godišnje mogla značiti i za hrvatsku industriju.
U prvom planu suradnje je desetak tvrtki, a kao gotovo siguran ističe se Glas iz Lipika. Uz stoljetnu tradicijsku proizvodnju stakla na tom području, lipički Glas modernu proizvodnju zasniva prije nešto više od četiri desetljeća, a kada 2001. njegovim strateškim partnerima postaju renomirane europske tvrtke iz branše, kvaliteta proizvoda, širenje proizvodnje, kao i interes kupaca rapidno rastu.
Sljedeći hrvatski adut, koji ima itekakvo iskustvo u poslovanju sa šumadijskim tvorničarem automobila, solinski je AD Plastik. Tvrtka nastala iz nekadašnje Jugoplastike, čiji počeci proizvodnje plastične galanterije za automobilsku industriju sežu na sam početak pedesetih godina prošlog stoljeća, danas je raširena u nekoliko država (Slovenija, Rumunjska, Rusija) i sasvim je sigurno sposobna odgovoriti strogim Fiatovim kriterijima. Štoviše, s obzirom i na današnju disperziju proizvodnje, ne bi bilo čudno da posegnu i za nekim specifičnim organizacijskim potezima koji bi AD Plastik možda doveli i na teritorij Srbije. Tu je i čitav niz manjih proizvođača organiziran u udruge ili pak, kao što je to slučaj s istarskim proizvođačima automobilskih dijelova, gdje apsolutno lidersku poziciju ima buzetski Cimos, koje objedinjuje Istarska razvojna agencija.

Ponuda iz Torina

Kako nas je dodatno informirao Branko Mihalić, direktor hrvatskog automobilskog klastera, aktivnosti hrvatskih proizvođača mogle bi se još i dodatno intenzivirati jer je vrlo blizu realizacije i stvaranje mreže klastera jugoistočne Europe (SEE Automotive Clusters Network) koji će, uz poslove na matičnom teritoriju, organizirati suradnju sa zapadnoeuropskim tržištima, pa čak i s onima na - Bliskom istoku.
Sama, pak, Hrvatska gospodarska komora nema značajnijeg uvida u moguće kretanje na tom tržištu i u toj gospodarskoj grani, jer je cjelokupan organizacijski posao na nacionalnoj razini prepušten već spominjanom automobilskom klasteru.
Pokušaji da se dođe do konkretnijih informacija o mogućim količinama dijelova ili dugoročnosti ugovora, koji bi i u Hrvatskoj otvorili nova radna mjesta, još su uvijek šturi. Svi su informatori apsolutno rezervirani, nitko ne želi izlaziti s nepotvrđenim informacijama u strahu da moguća dezinformacija ne pokvari šanse za sklapanje dobrog posla. Naprosto, koliko je god donedavno bilo relativno jednostavno analizirati mogućnosti suradnje sa Zastavom u proizvodnji 15-ak tisuća komada »zastave10« godišnje, toliko se danas strpljivo čeka na ponudu za pregovore koja mora stići iz Torina, od jednog od najvećih giganata proizvodnje automobila u Europi. Bude li sreće, tehnološke, organizacijske i kadrovske kompatibilnosti, od 2010. godine mogli bismo svjedočiti nečemu što je do jučer bilo ravno utopiji - činjenici da će se zahvaljujući Srbiji otvarati radna mjesta u Hrvatskoj.

Naglo zaboravljeni »reciprocitet«

Sve donedavno u pregovorima sa Zastavom koristio se gotovo ucjenjivački pojam reciprociteta. Točnije - koliko vi od nas uzmete dijelova, toliko ćemo mi od vas uzeti »zastava10«. Danas, kad je u priči Fiat, na reciprocitet više nitko ni ne pomišlja. Ističe se da je to u neskladu s tržišnim poslovanjem te da se pravilo reciprociteta ne primjenjuje ni na druge automobilske kuće kojih je u Hrvatskoj na desetke.

Najveći ugovor za Srbiju u oblasti industrijskog razvoja

Ukupna vrijednost potpisanog ugovora iznosi oko 950 milijuna eura i omogućiti će otvaranje novih 4.750 radnih mjesta. Ugovorom je precizirano da u novoj zajedničkoj kompaniji »Fiat« ima 67 posto vlasništva, a Vlada Srbije 33 posto, kao i da ta kompanija preuzima imovinu »Zastave« u Kragujevcu, pri čemu je početna investicija »Fiata« oko 700 milijuna eura, a srbijanske vlade više od 200 milijuna eura. Potpisan je i Memorandum o razumijevanju s »Ivekom« i »Magneti Marellijem« u području proizvodnje autobusa, specijalnih vozila i automobilskih komponenti. Također, predviđa se i formiranje još dvije nove zajedničke kompanije, koje bi 70 posto bile u vlasništvu talijanskih partnera, a 30 posto u vlasništvu Republike Srbije. Početna investicija tih kompanija iznosit će oko 240 milijuna eura.

Istovremeno, »Zastava« krajem godine prestaje s proizvodnjom svoje zašitne marke - »yugo«, ali će nastaviti s proizvodnjom rezervnih dijelova. Kompanija »Fiat« bit će oslobođena svih lokalnih poreza i komunalnih taksi u narednih deset godina, a Kragujevac je preuzeo i obvezu da partneru osigura besplatno građevinsko zemljište ukoliko bude širila proizvodne kapacitete.

U Vladi Srbije ocjenjuju da se radi o najvećem ugovoru koji Srbija potpisuje u oblasti industrijskog razvoja jer će ukupna investicija »Fiata«, »Iveka« i »Magneti Marellia«, tri kompanije koje za sada sudjeluju u ovom projektu, biti veća od milijardu eura, a bit će otvoreno i 5.000 novih radnih mjesta. Ekonomski stručnjaci u Srbiji ističu kako je ugovor sa »Fiatom« do sada najveća investicija u Srbiji jer će, pred ostalog, omogućiti »Zastavi« da od »gubitaša postane profitabilna kompanija i najveći izvoznik u Srbiji.

Piše Edi PRODAN
Izvor: www.glasistre.hr