Reformom se želi poticati liječnike da više rade u ambulanti, ali i omogućiti im da svoj rad naplate. Od 15 kuna participacije pet kuna ostajalo bi obiteljskom timu, doznajemo od dr. Anđele Počekaj. S druge strane, pacijent mora brinuti o sebi i preuzeti odgovornost za svoje zdravlje.

Koje nas novosti očekuju u ordinacijama i bolnicama, još je uvijek predmet rasprave, ali do reforme će sigurno uskoro doći, unatoč strahu od promjena. Zdravlje postaje sve skuplje, a tragično je da najveći teret podnose oni s najmanjim prihodima - umirovljenici. Petnaest kuna plaćat će se pri svakom pregledu kod obiteljskog liječnika za svaki recept i uputnicu, a 20 posto za usluge u bolnici. Najavljuje se da bi se socijalnim kategorijama polica dopunskog osiguranja plaćala iz državnog proračuna.
Potrebe za poboljšanjem zdravstvene usluge su evidentne, ali očito imaju i svoju cijenu.

Zdravstvu je potrebna reforma, u to nema sumnje, slaže se i ravnateljica Istarskih domova zdravlja dr. Anđela Počekaj. Ministar je otvorio raspravu i vidi se da zna o čemu govori. Još je sve u fazi prijedloga i usklađivanja. Struka se mora podići na višu razinu, smatra ona, jer je rad obiteljskih liječnika obezvrijeđen. Plava knjiga je potpuno zastarjela. Obiteljski liječnici za ispiranje ušiju mogu naplatiti 13 kuna, a jednako su tako obezvrijeđene i druge usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, smatra dr. Počekaj.

Reformom se želi poticati liječnike da više rade u ambulanti, ali i omogućiti im da svoj rad naplate. Od 15 kuna participacije pet kuna ostajalo bi obiteljskom timu. S druge strane, dr. Počekaj naglašava da pacijent mora brinuti o sebi i preuzeti odgovornost za svoje zdravlje.
Timovima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odobravalo bi se 60 posto fiksnog iznosa glavarine, a ostalo prema obavljenim uslugama. Po terapijskom postupku do sada su liječnici mogli zaraditi samo četiri posto, a po novom i do 20 posto svog proračuna. Novi sustav obiteljske liječnike stimulira za obavljanje više kućnih posjeta, preventivnih pregleda, previjanja i šivanja rana umjesto da za tu uslugu pacijente šalju u bolnicu, koja će moći zahvat skuplje i naplatiti.

Posebna je pažnja usmjerena racionalizaciji bolovanja. Liječnici će biti novčano nagrađivani za smanjenje stope bolovanja, manju potrošnju lijekova i za manje upućivanje specijalistima. Riječ je o značajnom iznosu, pa se postavlja pitanje hoće li se time ugroziti prava pacijenata.

Stopa bolovanja u Istarskoj županiji u prvih devet mjeseci je 3,53 posto i manja je negoli lani u isto vrijeme, kada je iznosila 3,92 posto. Unatoč tome kontrolori HZZO-a ove su godine izrekli liječnicima sedam opomena i 13 kazni kojima se umanjuje glavarina za deset posto. Na teret Zavoda u prvih devet mjeseci svakog dana na bolovanju su bila prosječno 1.564 radnika i to 367.617 dana. Riječ je o bolovanjima dužim od 42 dana. Pored toga na teret poslodavca prosječno je na bolovanju bilo nešto više od 1.600 radnika. Ukupno gledajući, na dužem ili kraćem bolovanju u prosjeku su više od 3.064 radnika.

Ministar Milinović je najavio da se na bolovanju neće moći biti više od godinu dana. Nakon tog roka može se jedino u invalidsku mirovinu ili na posao.
Prema evidenciji HZZO-a, prošle su godine liječnici izdali gotovo 1,9 milijuna recepata. Svaki osiguranik dobio ih je gotovo devet.
U idućim godinama populacija će biti još starija. Može li biti i manje bolesna? Koliko se bolovanja zloupotrebljavaju? Koliko se recepata ne mora izdati? Koliko se lijekova propisuje uzalud? Sve su to pitanja na koja moraju naći odgovore obiteljski liječnici postavljeni između zahtjeva pacijenta i mjera HZZO-a.

Jasna ORLIĆ
Izvor: www.glasistre.hr