Primici umirovljenika od rada po ugovoru o djelu, dakle mimo mirovine, od 1. siječnja ne podliježu plaćanju doprinosa. Iz bruto primitka će se samo obračunavati 25 posto poreza na dohodak

Od 1. siječnja 2009. godine počinje primjena novog Zakona o doprinosima kojim je uređena obveza plaćanja doprinosa za obvezna socijalna osiguranja za sve kategorije osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Zakonom se uređuju obveznici plaćanja doprinosa te propisuju stope, rokovi dospijeća i druga pitanja vezana uz način određivanja, tehniku uplate i kontrole izmirivanja ovog oblika obveznih javnih davanja. Najvažnija novina koju uvodi Zakon o doprinosima jest oslobađanje od plaćanja doprinosa na drugi dohodak koji ostvaruju umirovljenici. Oslobođenje se uvodi bez ograničenja iznosa i neovisno o pravnoj osnovi na kojoj umirovljenik ostvaruje drugi dohodak.

Dakle, primici od drugog dohotka koje umirovljenici ostvaruju od rada prema ugovoru o djelu, kao članovi nadzornih odbora, upravnih vijeća i drugih sličnih tijela, kao akviziteri, agenti ili po bilo kojoj drugoj osnovi, od 1. siječnja ne podliježu plaćanju doprinosa. Iz bruto primitka će se samo obračunavati i ustezati 25 posto poreza na dohodak i možebitni prirez. Procjenjuje se da će ovom novom olakšicom biti obuhvaćeno između 40 i 50 tisuća sadašnjih korisnika mirovina koji uz mirovinu ostvaruju i dodatne zarade.

Na zarade koje će se isplaćivati umirovljenicima neće se plaćati ni doprinos za mirovinsko osiguranje koji prema zakonu tereti primatelja dohotka, ni doprinos za zdravstveno osiguranje koji se obračunava kao doprinos na osnovicu i tereti isplatitelja. Uz pretpostavku da prije ugovoreni bruto drugi dohodak ostane neizmijenjen i nakon 1. siječnja 2009., porezna će osnovica biti nešto povećana jer nema obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje koji umanjuje osnovicu za obračun poreza na dohodak, ali će ipak neto iznos drugog adohotka koji se umirovljeniku isplaćuje na žiro-račun biti veći. Porez na dohodak i nadalje se plaća prema stopi od 25 posto.

Slobodno ugovaranje visine naknade

Takav način podjele koristi od novih fiskalnih oslobođenja, prema kojem se oslobađanje od plaćanja doprinosa iz dohotka usmjerava u korist umirovljenika, a oslobađanje od plaćanja doprinosa na osnovicu u korist isplatitelja, nije obvezan. Zarade koje umirovljenici ostvaruju na osnovi drugoga dohotka imaju pravnu podlogu u obveznom pravu koji omogućava ugovornim stranama da slobodno ugovaraju visinu naknade za posao ili djelo isporučeno na temelju ugovora o djelu ili nekog drugog imenovanog ili neimenovanog ugovora. Ugovorne strane mogu visinu naknade odrediti u bruto iznosu ili u neto svoti, bilo za cijeli obavljeni posao ili po mjesecima, po danima, u postotku od nekog iznosa, po komadu i dr. Pri ugovaranju visine naknade nakon 1. siječnja bit će posebno važno da obje ugovorne strane znaju osiguranički status primatelja drugoga dohotka, jer o tome ovisi fiskalno opterećenje njegove zarade.

Kad je riječ o naknadama koje će umirovljenici ostvarivati kao članovi određenih tijela, pa im je naknada uređena tarifom ili odlukom nadležnog organa, ta će tijela možda biti potaknuta da preispitaju način određivanja tarife (primjerice, umirovljenici koji su imenovani za suce porotnike, članovi nadzornih odbora, upravnih vijeća ili drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članovi predstavničkih tijela u jedinicama lokalnih vlasti i dr.). Odredi li se visina naknade jedinstveno za sve članove određenog tijela, ne vodeći računa je li član tog tijela umirovljenik ili nije, naknada određena u bruto iznosu rezultirat će većom isplatom neto primitka umirovljeniku u odnosu na druge članove istog tijela. U obratnom slučaju, kad se naknada odredi u visini neto primitka, preračunavanje na bruto svotu neće biti isto za umirovljenike i za osobe koje nemaju pravo na oslobađanje od plaćanja doprinosa pri isplati drugog dohotka, pa će ukupni troškovi isplatitelja biti manji za umirovljenika u odnosu na ostale članove istog tijela. Taj novi način uređivanja obveznih doprinosa mogao bi potaknuti nadležno tijelo ili organ na raspravu o opravdanosti jedinstvene tarife za sve članove istog tijela.


Olakšice samo za 'prave' umirovljenike

U vezi s primjenom toga novoga fiskalnog oslobođenja treba naglasiti da je prema Zakonu o doprinosima sužena definicija umirovljenika u odnosu na mirovinske propise i u odnosu na propise o porezu na dohodak. Prema Zakonu o doprinosima, umirovljenikom se smatra osoba koja je korisnik mirovine, a nije istodobno u radnom odnosu i ne obavlja samostalnu djelatnost. Ako je riječo osobi koja je polovinu radnog vremena u mirovini, a drugu polovinu u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, ta se osoba u smislu novih propisa o plaćanju doprinosa ne smatra umirovljenikom.

Naime, korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad mogu uz mirovinu biti u radnom odnosu s punim ili nepunim radnim vremenom i/ili obavljati samostalnu djelatnost, ali im se tada mirovina isplaćuje umanjena u odnosu na visinu mirovine na koju bi imali pravo da nisu u radnom odnosu odnosno da ne obavljaju samostalnu djelatnost. Na njih se ne odnosi oslobađanje od plaćanja doprinosa na primitke od drugoga dohotka.
Pravilnikom o doprinosima za obvezna osiguranja propisat će se dokumentacija koju primatelj drugog dohotka dostavlja isplatitelju radi dokazivanja statusa umirovljenika (rješenje o mirovini ili odgovarajuća potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje). Isplatitelj drugog dohotka koji učestalo isplaćuje primitke istom umirovljeniku neće morati za svaku isplatu pribavljati novu potvrdu, već će biti dovoljno da umirovljenik dokaže svoj umirovljenički status jednom na godinu.

Prijelazne odredbe

Novo oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na drugi dohodak koji ostvaruju umirovljenici motivirat će isplatitelje da isplatu honorara i drugih naknada ugovaraju za dane nakon 1. siječnja, neovisno o tome kada je obavljena isporuka djela ili izvršen posao za koji se isplaćuje drugi dohodak. Naime, u prijelaznim odredbama Zakona o doprinosima određeno je da u slučaju kad je obveza isplate naknade umirovljeniku nastala u 2008., a isplata se obavlja u 2009. godini, obvezna javna davanja treba obračunati prema propisima koji su bili na snazi u 2008. To znači da će u prvim mjesecima 2009. još biti isplata drugog dohotka umirovljenicima na koje će se obračunavati i uplaćivati obvezni doprinosi.

Stoga je u interesu ugovornih strana da pri sklapanju poslova ugovaraju obvezu isplate za razdoblje nakon 1. siječnja 2009., ako žele koristiti nove pogodnosti oslobađanja od obveznih doprinosa. I nakon prijelaznog razdoblja bit će poteškoća pri određivanju pravilne primjene ovog propisa. U slučaju kad je djelo isporučeno u vremenu dok osoba nije bila umirovljenik, a isplata se obavlja naknadno, nakon što je osoba otišla u mirovinu, postavlja se pitanje pravilne primjene propisa. Na ta bi pitanja detaljnije upute trebale biti uređene Pravilnikom o doprinosima za obvezna osiguranja koji će biti objavljen u siječnju 2009.

Za primitke od iznajmljivanja nekretnina nema oslobađanja doprinosa

Prema novom Zakonu o doprinosima, fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od imovine i od imovinskih prava, bilo po svojoj odluci ili po sili zakona, poreznu obvezu utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, od 1. siječnja 2009. godine postaju obveznici plaćanja doprinosa. Podsjećamo, fizičke osobe obveznici PDV-a dužne su i za prihode od imovine voditi poslovne knjige jednako kao obrtnici ili samostalna zanimanja. Najmodavci koji nisu u sustavu PDV-a, iako nemaju obvezu, mogu sami izabrati utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga. Isto tako, najmodavci mogu umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit.

Novim Zakonom o doprinosima za njih se uvodi obveza plaćanja doprinosa na dohodak od imovine za koju vode poslovne knjige, bilo prema propisima o porezu na dohodak ili prema propisima o porezu na dobit.
Za to novo opterećenje u plaćanju javnih davanja nije propisano oslobođenje za umirovljenike. S obzirom na to da su upisani u registar obveznika poreza na dohodak, trebao bi im se nakon 1. siječnja 2009. po sili zakona ponovno uspostaviti status osiguranika u obveznome mirovinskom osiguranju. Nakon što im se uspostavi status osiguranika, prema čl. 90. Zakona o mirovinskom osiguranju, privremeno im se, dok traje ta okolnost, obustavlja isplata mirovine. Za sada nema podataka o tome koliko će umirovljenika biti dovedeno u takav pravni položaj, niti ima najava o načinu na koji će postupati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao isplatitelj mirovine.

Usporedni prikaz obračuna doprinosa i poreza na dohodak pri isplati drugog dohotka umirovljeniku

I kućna radinost bez doprinosa

Umirovljenici koji na temelju rješenja izdanog od strane ovlaštenog županijskog ureda za poslove gospodarstva obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanj također se od sljedeće godine oslobađaju obveze plaćanja doprinosa. Prema Zakonu o obrtu umirovljenici mogu otvoriti domaću radinost ili pružati usluga u sporednom zanimanju, bez obustave isplate mirovine. Do kraja 2008. godine su, iako su u mirovini, od domaće radinosti i sporednog zanimanja dužni plaćati i doprinose i porez na dohodak, a od sljedeće godine za te će prihode biti samo porezni obveznici.

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
mzuber@rif.hr

Izvor: www.liderpress.hr