Prvi put otkako Pew Research Center provodi istraživanja prošle je godine više ljudi (40 posto) izjavilo da se oslanja na internet nego na novine (35 posto). Preživjeti u svijetu novina značit će pronaći novi poslovni model - fleksibilan, atraktivan, interaktivan i profitabilan u isti mah. Samo će na taj način novinska vrsta opstati.

Godina je počela sa specifičnom globalnom glavoboljom. Ne zbog mamurluka od novogodišnje pijače i poneke lajne viška bijelog ili žutog, nego zbog pitanja koje bubnja kao svi bubnjevi Darkwooda u glavama novinskih poslenika i nakladnika: kakva budućnost očekuje novinsku industriju ove i sljedećih godina? Prije tjedan dana i u našem listu iznesene su apokaliptičke prognoze. Ni ovaj tekst nije intoniran optimistično, ali daje naslutiti svjetlo na kraju novinskoga lijevka. Svjetlo se zove prilagodba, i to ne bilo kakva, nego isključivo - uspješna. Sve ostalo, prigodno kazano, neće zasjati.
Dakle, izvjesno je jedno: tiskanja na papiru bit će sve manje i manje, što znači da će odahnuti šume, a mi ćemo moći udahnuti dublje i tako poboljšati inače skromne rezultate spirometrije. Papir, naravno, neće nestati u potpunosti, ali će ga biti sve manje. U SAD-u, toj egzemplar zemlji kada su novine u pitanju, naklada novinskih izdanja kontinuirano pada od 1999. kada je dosegnula vrhunac. Tamošnji nakladnici ovu su godinu nazvali godinom »dramatičnih promjena« i iščekuju je sa zebnjom.
Pouzdani Pew Research Center for the People and the Press u izvješću od 23. prosinca prošle godine objavljuje da je te godine internet postao vodeći izvor vijesti, nadmašivši sve ostale medije osim televizije. Prvi put otkako spomenuti centar provodi istraživanja, lani je više ljudi (40 posto) izjavilo da se oslanja na internet nego na novine (35 posto). Američko društvo novinskih urednika (American Society of Newspaper Editors) razmišlja da ispusti famozni »paper« iz imena. U nas su izbjegnute te dubioze, osebujnom našem medijskom leksiku hvala. No, unatoč tomu, mijena nas neće mimoići.
Dvojbeno je koliko o tomu zna najnaočitiji, najeuropskiji, najsujetniji, najzlopamtljiviji... ukratko, naj na entu premijer hrvatski Sanader, koji je istoga dana kada je objavljen Pewov izvještaj, osim nove zgrade, ishvalio i rotaciju EPH-ove Slobodne Dalmacije u Dugopolju. U vezi s tim Ćićo Senjanović je iz kartona svoje dugopoljske anamneze iscijedio samo jednu lakonsku riječcu i tri točkice - »Pohvala...« Te bi tri točkice, ako se ne varam, najbolje upotpunio drugi dio naslova poznatoga djelca izvjesnog Erazma iz Roterdama.

Samodopadljivost novina

S druge strane svijeta - ovo valja shvatiti ne samo zemljopisno - najpoznatiji živahni starčić u medijima Rupert Murdoch, vlasnik The Suna, Timesa i Wall Street Journala, između ostalih medijskih poslastica, mjesec dana ranije upozorava u radioemisiji Australian Broadcasting Corporationa da novine dobrobiti vlastite radi ne bi trebale tvrdo zagristi u isključivo tiskana izdanja, nego im valja posegnuti i za inovacijama. One koji trube okolo o nadolazećem sudnjem danu za novine nazvao je »zavedenim cinicima« jer, za razliku od njih, on vjeruje da će novine u 21. stoljeću dosegnuti nove vrhunce uz posve izvjestan pad naklade zbog jačanja novih digitalnih tehnologija.
Dvije najozbiljnije ugrozbe koje prijete novinama pred novim tehnologijama, procjenjuje Murdoch, jesu vlastita im samodopadljivost i pogled s visine, oholost zapravo, koja stoluje još uvijek u brojnim redakcijama, a to je atavizam nesposoban shvatiti da se u novonastalim i stalno mijenjajućim okolnostima novine moraju žestoko boriti za vlastitu publiku, istu onu koja im je sve do nedavno jela s dlana. »Šačica urednika«, praskao je on iz dubine svojeg zapaljivog australskoga temperamenta, »odlučivala je što jesu i nisu vijesti, ponašajući se poput polubogova. Ako su potegli priču, ona bi postala viješću, ako bi zanemarili događaj, taj se nikad nije dogodio«. Murdoch je u pravu. Činjenica je da urednici sve više gube tu polubožansku moć jer ih demantiraju nove tehnologije.
Internet, primjerice, omogućuje pristup tisućama novih izvora koji pokrivaju i ono što urednici nerijetko ignoriraju. Pa čak ako kao probirljivi konzument medijske infuzije niste zadovoljni ni s time, možete postaviti vlastiti blog i baviti se stvarima koje ne ljubi ni margina medijskog mainstreama i komentirati ih na svoj specifičan način u rasponu od lucidnog do bože sačuvaj. Evidentno je da se kroz medijske vratnice gura novi vrli svijet. Bez kucanja. Novinama brišu dupe.

Tanki izvori prihoda

Premda je, prema podacima Svjetskoga novinskog udruženja (WAN), globalni porast prodaje dnevnih novina u 2007. iznosio 2,57 posto, dok je naklada plaćenih i besplatnih izdanja porasla 3,65 posto (iste godine u Hrvatskoj prodana plus podijeljena naklada porasla je 8 posto), medijski znalci rišu tmurnu sliku o budućnosti novinske industrije. Alan Rusbridger, urednik Guardian News & Media, smatra da će u godinama koje dolaze biti odveć skupo razvijati nove oblike komunikacije upravo u vrijeme dok se izvori prihoda svakodnevno stanjuju.
Uz to, još nitko nema jasnu ideju koja bi vrsta distribucije vijesti mogla biti »u pogonu« sljedećih pet godina. Jesu li to tzv. personalizirane digitalne vijesti poput BBC-jeve web stranice lansirane u ožujku prošle godine koja dopušta korisnicima da kreiraju vlastitu stranicu temeljenu na BBC-jevim informacijama koje najviše koriste? Ili su to »društveni mediji« poput Twittera, društvenog sitea koji dopušta korisnicima postavljanje kratkih poruka koje svi mogu vidjeti, što je tijekom 2008. pomoglo novinarima da oblikuju glavne izvještaje o američkim predsjedničkim izborima i terorističkim napadima u Mumbaiju, primjerice? Ili nešto treće, možda?
Da je došlo vrijeme da se krene, svjesni su i u EPH-u, odakle je zazvonilo da će se u problemima naći »oni koji ne budu reagirali na vrijeme« pa su vođeni tom logikom na vrijeme podijelili otkaze zaposlenima u Metrou i portalu Sutra, ugasivši oboje. Otpušteni, očito, nisu dolazili na posao u EPH s dovoljno bolnim »grčem u želucu«, omiljenom patološko-somatskom uzrečicom gazde Pavića, svjesnim da se mora ići u restrukturiranje »jer sa starim oblicima organizacije nijedna medijska kuća na svijetu, pa ni EPH, više neće moći egzistirati«.
Ni u Styriji nisu mutavi da ne bi znali artikulirati da »industrija nema jedinstveno globalno rješenje pa će svako tržište izbacivati rješenja koja funkcioniraju na ciljanom teritoriju i prema ciljanoj publici«. Jedno od takvih Styrijinih »rješenja«, izgleda, bila je najava otkaza iz vedra neba za desetero novinara Poslovnog dnevnika tjedan dana prije Božića.

Otpustiti ne znači i isplivati

Sve se to događalo prošle godine, a sličnu i vjerojatno brutalniju praksu valja očekivati i ove. Ukupno uzevši, inventivno restrukturiranje novina nije se osobito razmahalo u domaćemu medijskom prostoru. Nepopularno »beskompromisno rezanje troškova« (čitaj: zaposlenih) suočava se s dva ozbiljna problema: ne donosi rezultate preko noći i u konačnici može izazvati ozbiljnu eroziju proizvoda. Otpustiti ne znači nužno i isplivati.
Pad naklade, pad prihoda od oglašavanja, povećani troškovi tiskanja i distribucije, vritnjaci novinarima i urednicima, posvemašnja transformacija načina na koji smo sve do jučer razumijevali novinarstvo i novine, kao i fragmentiranje publike koja masovno migrira na internet i druge digitalno-mobilne oblike, u to nitko ne dvoji, nastavit će se, te ove godine biti glavnim izazovom potrošenog i prevladanog poslovnog modela industrije. Zabrinjava i činjenica da su prihodi proizišli oslanjanjem na nove tehnologije, unatoč obećavajućem napretku koji su novinske kuće napravile na internetu i mobilnim komunikacijskim sredstvima, još uvijek daleko ispod onih koje je svojedobno donosio sam tisak.
Ove, ali i sljedećih godina u novinskoj će se industriji, zacijelo, svakodnevno dokazivati evolucijski postulat - da ne preživljavaju najsnažnije vrste, niti one najinteligentnije, nego one koje se najlakše prilagođavaju promjenama. Preživjeti u svijetu novina značit će pronaći novi poslovni model - fleksibilan, atraktivan, interaktivan i profitabilan u isti mah. Samo će na taj način novinska vrsta opstati. Do novog izazova.

Piše Omer RAK
Izvor: www.glasistre.hr