Očekuje se da će u 2009. godini prosječni uredski djelatnik dnevno poslati oko 160 e-mail poruka i provjeriti svoj inbox više od 50 puta, utrošivši time čitava dva sata od svog radnog dana na komunikaciju putem e-maila. Zbog pretjerane količine informacija, vrijednost digitalnih komunikacija sve više opada: zaposlenici jednostavno pišu previše poruka i šalju ih prevelikom broju osoba. Povrh toga, gubici poslodavaca zbog sudjelovanja zaposlenika u društvenim mrežama, poput Facebooka, zbrajaju se u milijardama dolara, ističe najnovije istraživanje konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte Trendovi u telekomunikacijama u 2009.
Procjenjuje se da svaki zaposlenik svojom e-mail komunikacijom dnevno proizvede 20 megabajta podataka, a nije rijedak slučaj da IT odjeli prisilno brišu korisničke inboxe zbog smanjenja troškova.
Zbog ublažavanja posljedica takvih trendova poslodavci bi mogli potaknuti svoje zaposlenike da dio vremena provedu “offline”, kako ne bi osjećali potrebu da neprekidno čitaju i odgovaraju na mailove. Među radikalnije mjere smanjivanja količine razmijenjenih informacija spada i limitiranje količine e-mail poruka koje zaposlenik dnevno može poslati. Nadalje u rezultatima istraživanja stoji kako europski operateri prosječno naplaćuju oko 55 lipa za uspostavljanje poziva prema mobilnoj mreži, te svega 5 lipa za uspostavljanje poziva prema fiksnoj mreži. Ta bi razlika mogla postati predmetom burnih rasprava tijekom 2009. Također, usklađivanje s preporukama Europske komisije moglo bi navesti neke operatere da bitno promijene svoje poslovne i tarifne modele.
Globalna je prodaja smartphonea u 2008. porasla za gotovo 35 posto, čime je smartphone zauzeo 13 posto ukupnog tržišta mobilnih uređaja. Međutim, novonastali ekonomski uvjeti mogli bi u 2009. promijeniti sudbinu smartphonea. Dok bi porast ukupne prodaje mobitela mogao opasti za oko četiri posto, rast prodaje smartphonea mogao bi se smanjiti za čak 20 posto. Proizvođači smartphonea priliku bi ipak mogli pronaći u prodaji svojih uređaja kao cjenovno atraktivnih zamjena za laptope.
Mogućnost gledanja televizije na mobitelu, od koje se mnogo očekivalo, zasad nije postigla veću popularnost. Posebno su podbacili prijenosi velikih sportskih događanja, poput Olimpijade, koji inače služe kao odličan katalizator novih medijskih formata. Ove bi se godine moglo ugasiti pet puta više usluga povezanih s televizijskim mobitelima no što će ih biti lansirano, a broj pretplatnika u svijetu mogao bi opasti na ispod 30 milijuna. Stoga trenutno ne treba očekivati značajniju prodaju televizijskih mobitela, a ograničena likvidnost operatera mogla bi smanjiti ulaganja u daljnji razvoj te tehnologije.
U 2009. povećat će se pritisak na fiksne operatere da zastarjele bakrene mreže zamijene optičkima. Međutim, povezivanje prosječnog kućanstva optičkom mrežom, u zemlji koja ima klasičnu kombinaciju gradskih i ruralnih domaćinstava, može koštati oko tisuću dolara. Očekivan povrat novca u mnogim slučajevima jednostavno ne opravdava tako visoka ulaganja. Ipak, rješenje bi se tu moglo naći u zajedničkom vlasništvu nekoliko operatera nad optičkom mrežom.
Prodaja mobitela s kamerom tijekom 2009. mogla bi po prvi put nadmašiti prodaju digitalnih fotoaparata. Vjerojatno je da će do kraja ove godine broj mobitela s kamerom nadmašiti ukupan broj ikad prodanih digitalnih i analognih fotoaparata. Prodaja mobitela s ugrađenim glazbenim playerima mogla bi u narednom razdoblju biti triput veća od prodaje običnih playera. S obzirom na sve to, mobitel se vjerojatno može smatrati najuspješnijim kombiniranim uređajem u povijesti.