I ranije smo, kada su velika brodogradilišta bila u teškoćama početkom devedesetih, imali problema s realizacijom naplate. Zbog toga nas zabrinjava što će biti ubuduće, kaže Gordana Deranja, direktorica holdinga Tehnomont i predsjednica Udruge.

PULA - Prošla je godina za grupu Tehnomont, koja broji sedam stotina radnika, bila uspješna. U brodogradilištu, marini nautičkog turizma i bravariji ostvarili su 200 milijuna kuna ukupnog prihoda i dva milijuna dobiti. To je više nego ranijih godina, a slični se rezultati nastavljaju. Temeljni je kapital uvećan i sada iznosi 122 milijuna kuna. Dioničko društvo, premda okuplja raznolike djelatnosti, danas je stabilno i ulaže u razvoj.

Međutim, ono što ih zabrinjava skorašnja je privatizacija i restrukturiranje naših velikih brodogradilišta. Budući da za brodogradilišta još uvijek rade veći dio poslova, svaki problem velikih višestruko osjete manja poduzeća, njihovi kooperanti.

- Za Uljanik i 3. maj isporučujemo godišnje sekcije teške devet tisuća tona. To čini čak 80 posto od ukupnog broja radnih sati godišnje, doznajemo od Miljenka Brnića, direktora Tehnomontovog brodogradilišta.

- I ranije smo, kada su velika brodogradilišta bila u teškoćama početkom devedesetih, imali problema s realizacijom naplate. Zbog toga nas zabrinjava što će biti ubuduće, dodaje Gordana Deranja, direktorica holdinga Tehnomont i predsjednica Udruge metalaca u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

- Pitanje je što će biti s koncesijom i s pomorskim dobrom. Što će biti u vlasništvu Uljanika, pa tako i Tehnomonta, jako je bitno. Država je naredila da se daje koncesija, a nije provela izvlaštenja pomorskog dobra. Mali dioničari kupovali su ono što je u koncesiji. Ono što je bilo naše, ušlo je u pomorsko dobro, a nama je sve to u temeljnom kapitalu. Tehnomont danas kao privatno brodogradilište plaća koncesiju, dok koncesiju ne plaća niti jedno državno brodogradilište. I koncesija za našu marinu skuplja je nego koncesije ACI marina u državnom vlasništvu. Prema tome u startu nismo u ravnopravnom položaju, a Ustav kaže da smo svi jednaki, naglašava direktorica.

Brodovi za hrvatske ribare, policiju, strance…
Da bi još bolje iskoristio svoje kapacitete, Tehnomont se sve više okreće proizvodnji manjih brodova. Na ovim su se navozima gradili tunolovci još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Sada su se ekipirali s mladim inženjerima, a koriste projekte Brodarskog instituta i malih projektantskih tvrtki.

- U zadnje se vrijeme namećemo kao graditelji brodova do 50 metara dužine i nadamo se uspjehu. Radimo tri manja aluminijska brza broda za našu policiju, primopredaja je u rujnu, a za njih smo ugovorili još tri brza broda od stakloplastike. U navozu je i 16 metara dug čelični brod za Oceanografski institut iz Dubrovnika, doznajemo od Brnića.

U ovom trenutku u Tehnomontu računaju na pet ugovora za gradnju ribarskih brodova iz programa državnih poticaja. Riječki Levante naručio je dvije koće od 25 metara. Prva je u predmontaži. Završili su i predali dva broda tunolovca čiju izgradnju također sufinancira država. Treći tunolovac bit će isporučen u kolovozu. To je brod »Sin Kali 1«, dug 40 metara, suvremeno opremljen. Projektiran je tako da za istu učinkovitost troši manje goriva. Razvija brzinu od 14,5 čvorova uz motor od 1.600 kilovata. Vrijednost broda je više od 2,5 milijuna eura, bez vrijednosti mreža i pomoćne brodice.

- Ribari su vrlo zadovoljni takvim tipom broda, lovili su puno tune oko Malte, veli Brnić.

Pored toga u brodogradilištu su izradili i dva patrolna broda za Sudan, a nude patrolne brodove za Bliski istok i države oko Crvenog mora. Maroku i Alžiru nude ribarske brodove jer će i kod njih država krenuti s poticajima.
Na pitanje o cijenama Brnić odgovara da su konkurentni 15 posto nižom cijenom.

Tri stotine radnika u inozemstvu
I dalje imaju radnike u brodogradilištima u Njemačkoj i drugim zemljama gdje radi 300-tinjak ljudi. Bilo je turbulencija pri ulasku Poljske i drugih zemalja u EU jer su njihovi radnici rušili satnicu.

- Kvalitetom smo zadržali svoje pozicije u tim brodogradilištima. U europskim i našim brodogradilištima imamo posla za sljedeće tri godine, veli direktorica Deranja.

Zbog pomanjkanja radne snage montera i zavarivača, ali i ostalih metalaca, formirali su poduzeća u Srbiji i BiH.

- Žalosno je što Hrvatska nema strategiju industrije, a unutar toga metalske industrije, naglašava Deranja. Uprava društva mora razmišljati o ugovaranju poslova, realizaciji i naplati, a netko mora razmišljati o strategiji. Nije sve u turizmu i uslužnim djelatnostima. Što ako krene privatizacija po zlu, gdje će raditi nekoliko tisuća radnika iz metalske industrije Istre?

Tehnomont napušta industrijsku zonu
Tehnomont je odlučio prodati teren i hale u Industrijskoj ulici. Gradit će novu upravnu zgradu i modernu halu u blizini brodogradilišta gdje je kupio zemljište. Time će se izbjeći današnja raspršenost tvrtke.

- Ovdje više nema ništa od industrijske zone. Strava i užas je otići kući u tri sata. Tu je prometni kolaps. U ovoj zoni ostat će samo trgovački centri i plinara, rekla je Gordana Deranja.

Zarađeni novac planiraju uložiti i u izgradnju hotela u Tehnomontovoj marini. Treća investicija bit će na Danteovom trgu gdje je nekada bila uprava i računovodstvo tvrtke, a jedan dio sada koristi pošta za parkiralište.

- Umjesto ruine na Danteovom trgu napravit ćemo kvalitetnu poslovno-stambenu zgradu, kaže Deranja.

Jedina žena direktor u grupaciji metalaca
Gordana Deranja direktorica je dioničkog društva Tehnomont već deset godina. Prije toga bila je šefica računovodstva, a na čelo tvrtke stigla je upravo u vrijeme velike krize poduzeća. Uspjeli su velike gubitke prebroditi i početi se razvijati. Na pitanje je li prednost ili nedostatak biti žena direktor u velikom muškom kolektivu ona odgovara: »Na to ne gledam niti kao na prednost niti kao na nedostatak. Jednostavno je tako ispalo. U rujnu mi istječe mandat. U metalskoj djelatnosti u Hrvatskoj nema niti jedne žene direktora. Dečki su me izabrali i za predsjednicu Udruge metalaca u HUP-u. Mislim da je to zato što su žene komunikativne, puno pričaju u smislu sudjelovanja u diskusijama, i to što pričaju i odrade«.

Napisala Jasna ORLIĆ
Snimio Eduard STRENJA

Izvor: www.glasistre.hr