MALI TRGOVCI: Kako preživjeti s prometom od 200 kuna na dan. Tradicionalno slab siječanj ove je godine katastrofalan. Promet malim trgovcima odjednom je pao više od 50 posto, a davanja državi ostala su ista.

Broj trgovina manjih od 100 četvornih metara u posljednjih se osam godina smanjio s 11.300 na otprilike 7.700. Još brže od pada broja malih trgovina topio se u njima ostvaren promet - 2000. su male kvartovske trgovine držale 70-ak posto ukupnog tržišta, a danas samo 30-ak.

Unatoč strmoglavu padu prometa i konkurentskim napadima stranih trgovačkih lanaca, suvremenih šoping-centara, hiper- i supermarketa te jeftine kineske robe mnogi mali trgovci uspjeli su preživjeti. No zbog posljednjih udaraca u nizu, recesije i neradne nedjelje, tvrde u Cehu trgovine Hrvatske obrtničke komore, 20 do 30 posto obrtnika neće dočekati drugu polovicu godine.

Stezanje remena i obruča oko malih trgovaca

Jesu li na svojoj koži već osjetili stezanje remena potrošača, hoće li oni doista biti prve žrtve ekonomske krize i kakva su njihova očekivanja od 2009., upitali smo nekoliko malih zagrebačkih trgovaca koji su unatoč svim teškoćama do sada uspijevali pronaći put do kupaca.

Sve do studenog i poznate Sanaderove izjave o stezanju remena, reći će Alojzija Mihovec, promet njezine trgovine, smještene u veži u Praškoj ulici, bio je zadovoljavajući. Ponudom skuplje ali kvalitetnije odjeće, uglavnom iz Zapadne Europe, u tri godine, koliko ima vlastiti obrt, uspjela je stvoriti krug stalnih kupaca i isplaćivati plaću sebi i sinovoj supruzi koja radi njom, no s najavama štednje sve je krenulo nizbrdo.

- Promet je odjednom pao više od 50 posto. U prvih 15-ak dana siječnja imali smo samo 20 tisuća kuna, a morala bih imati mjesečni promet od 100 tisuća kuna da bih platila sva davanja i imala kakvu-takvu zaradu - objašnjava Alojzija Mihovec. Najam, spomenička renta, carina, PDV... - počela je nabrajati sve obveze da bi objasnila računicu koja se, kako je na kraju pomalo rezignirano zaključila, svodi na to da se stezanjem remena steže obruč oko malih trgovaca.

- Nažalost, nitko za to ne pokazuje pretjerano zanimanje. Ni država, s obzirom na to da mali poduzetnici plaćaju jednake namete kao i veliki, a ni banke, koje nas, kad je riječ o minusima i kreditima, zaobilaze u širokom luku - zaključila je Mihovec. Izlaz iz ove situacije ne vidi. Uostalom, otvaranje trgovine trebala je biti slamka spasa nakon što je 2006. tvrtka u kojoj je godinama radila otišla u stečaj, tako da joj, kaže, ne preostaje ništa drugo nego nadati se da će ipak krenuti nabolje.

A nadu da će biti bolje, čini se, već su pomalo izgubili trgovci na Dolcu. Mnogo prije nego što se o ekonomskoj krizi uopće počelo govoriti, prometi trgovaca na tržnicama drastično su se smanjili. Njihov Grinch, koji ne samo da je ukrao Božić nego i ostatak godine, bili su trgovački centri. Nakon pojave suvremenih udobnih šoping-meka s prostranim parkiralištima jednostavno nisu imali prevelike izglede. Ni beskrajna susretljivost i ljubaznost trgovkinja nije uspjela ugrijati hladne 'kućice' na Dolcu, a rezultat je više nego vidljiv na dnevnom prometu.

Prosjek od samo 200 kuna, koliko je u siječnju na dan ostvarivala Fani Vunić na štandu broj 50, daleko je od nedostižnih tisuću za rentabilnost.

- Kad sam 1994. na Dolcu nastavila obiteljski biznis, nisam mogla ni zamisliti da će stvari krenuti nizbrdo. Trgovački centri i kineske trgovine preuzele su velik dio kupaca. U usporedbi s drugim tržnicama naš je položaj lošiji jer smo odvojeni od zelenoga dijela, a i u pješačkoj smo zoni - objasnila je osnovne uzroke pada prometa Fani Vunić.

A zbog nedovoljnog prometa ona, kao i brojne njezine susjede s Opatovine, ne može platiti doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a ni podići kredite da bi podmirila obveze.

Spas u potrošnoj robi za krpanje

Da bi banka odobrila kredit, ne smijete ništa dugovati državi, ne mogu platiti doprinose bez kredita, a država samo na dugove dodaje zelenaške kamate - žali se Fani i dodaje kako je svjesna da tone, ali, jednostavno, ne vidi bolju opciju.

Ako zatvori obrt - kao što je već pet-šest obrtnika s Dolca napravilo - u 55. godini teško će naći drugi posao, za mirovinu je premlada, a na burzi rada ne može ostvariti nikakva prava jer nije dobila otkaz. A sama ga sebi ne može dati.

Najbolja godina kad je riječ o prometu daleko je i iza Marinke Penave, vlasnice trgovine pozamanterijom u Nami na zagrebačkoj Remizi. Od najunosnije 2004., kad je Bu-Ba trgovina ostvarila 1,25 milijuna kuna, promet se stalno smanjuje.

- Prošle smo godine zabilježili velik pad, osobito u drugoj polovici, pa smo godinu završili s otprilike 870 tisuća kuna. Jednim je dijelom uzrok tomu pojava kineske prodavaonice u neposrednoj blizini, a dijelom pad kupovne moći - ispričala je Penava.

Ipak, na teškoće u poslovanju ona se, kao i većina snalažljivih i fleksibilnih malih poduzetnika, već navikla. Nije se predala ni kad je nakon 24 godine rada u administraciji zbog Namina stečaja 2000. ostala bez posla. Unatoč tomu što je promet u siječnju ove godine 12 posto manji u odnosu na lanjski, vjeruje da će preživjeti i da će joj upravo vrsta robe koju prodaje osigurati pristojan promet.

- Nas spašava to što imamo potrošnu robu. Jaka zima povećala je prodaju čarapa, a već se sada vidi da su ljudi postali skloniji odnijeti odjeću na popravak negoli kupiti novu. Stoga manje prodajemo posteljinu, ali zato ide prodaja gume, konaca, vune i sličnih artikala. A čini se da će tako biti cijelu godinu, što bi nas moglo spasiti - objasnila je Marinka Penava.

Uz takav asortiman, razumijevanje dobavljača, koje, vjeruje, neće izostati zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji, i trud uložen da bi kupci bili zadovoljni nada se da neće ući u crnu statistiku o kojoj u posljednje vrijeme govori HOK.

Više kruha, manje peciva

Neradna nedjelja ili ekonomska kriza - što je više utjecalo na pad prometa? Mladen Kramar, vlasnik trgovine mješovitom robom u Strojarskoj ulici, teško može odlučiti, jer i jedno i drugo itekako ga pogađa. U prvih 18 dana promet mu je manji otprilike 65 tisuća kuna u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje - zbog neradnih nedjelja i praznika pao je otprilike 25 tisuća kuna, a pad kupovne moći donio je tijekom tjedna smanjenje od 40 tisuća kuna.
- Nedjelje zasigurno nose velik dio prometa, no problem je što se počela mijenjati i struktura košarice. Kupuje se više kruha, a manje peciva, sredstva za osobnu higijenu sve se manje troše, a čini se da su čak i pivo i sokovi postali luksuz - ispričao je Kramar, koji zapošljava četiri radnika s plaćama od, za trgovinu visokih, četiri tisuće kuna.
Kaže da će 2009. biti izrazito zahtjevna i da će mnogo obrtnika dovesti u gubitke. - Ja želim zadržati radnike i odlučio sam čekati šest mjeseci da bih vidio u kojem će se smjeru kretati promet. Nakon toga ću vidjeti moram li povući nepopularne poteze - najavio je Kramar.

Propast malih trgovaca

2000.
11.300 malih trgovina držalo 70% tržišta

2008.
7.700 malih trgovina držalo
30% tržišta

2009.
HOK tvrdi da će u prvoj polovici godine propasti još
oko 20-30% trgovaca-obrtnika

Podaci i prognoza za trgovine manje od 100 m2